Da u Bosni i Hercegovini postoje mladi koji su voljni dati doprinos društvu, pokazuje primjer studenata masterskog studija Harisa Basarića s Fakulteta za elektrotehniku i elektroniku i Hamze Bećirspahića s Mašinskog fakulteta Internacionalnog Univerziteta u Sarajevu, koji su kreirali robota pod nazivom “Echo-51”, a koji je namijenjen za različite primjene u vojsci i specijalnim jedinicama policije prilikom operacija ekstrakcije eksploziva, izviđanja terena, kontraterorističkih operacija, dojava o ubojitim sredstvima i slično. Na početku ističu da su imali priliku da sarađuju i rade s firmama u namjenskoj industriji gdje su uočili određene probleme za koje su smatrali da imaju rješenje.

“Jedan od problema je bio da tokom testiranja eksplozivnih naprava u sklopu firme ta naprava ne eksplodira, te operater ručno uzima eksploziv i demontira ga. To predstavlja veliku opasnost za ljudski život, te uvođenje EOD robota, odnosno robota za otklanjanje neeksplodiranih ubojitih sredstava, potencijalno bi riješilo ovaj problem. Operater bi uz jednostavan pristup mogao na sigurnoj distanci da kontroliše robota i neutrališe eksploziv na siguran način za ljude”, priča Haris Basarić.

Dodaje da je prvobitna vizija robota bila i usmjerena ka neutralisanju mina, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina rekorder po broju mina po metru kvadratnom u svijetu.

“Želja nam je bila da riješimo i ovaj problem. Međutim, kroz kasnija istraživanja shvatili smo da se ovaj tip robota, EOD robot, ne koristi za operacije deminiranja, već postoje drugi tipovi mašina koje su namijenjene za otklanjanje mina. To su mašine većih gabarita i sklopova koji mogu da izdrže jačinu detonacije eksploziva jer rade na principu da na licu mjesta detoniraju minu. Robot 'Echo-51' radi na principu otklanjanja eksploziva s terena i mjesta gdje ne želimo detonirati eksploziv. Upotreba EOD robota, pa tako i 'Echo-51', ogleda se u ovim situacijama”, govori Haris.

Njegov kolega Hamza Bećirspahić objašnjava kako je sam proces kreiranja robota započeo određivanjem specifikacija prema upotrebi, uzimajući u obzir različite terene kojima će se robot kretati, okolnosti situacija u kojima će se koristiti, te na osnovu toga kreirani su inženjersko-tehnički zahtjevi koje robot mora da zadovolji. Na osnovu toga započeto je s odabirom standardnim mehaničkih i električnih komponenti te 3D modeliranjem robota i izradom električne sheme na osnovu zahtjeva. Na osnovu modela i crteža dat je nalog jednoj od lokalnih kompanija za izradu konstrukcije i oklopa robota, te pored toga je počela nabavka elektromehaničkih i elektroničkih komponenti.

“Jako je bitno bilo uzeti u obzir jednostavnost čitavog sklopa bez utjecaja na funkcionalnost. Nakon izrade konstrukcije i farbanja, ugrađeni su elektromotori za kretanje i mehanizam ruke robota, te se počelo raditi na povezivanju električnih komponenata prema električnoj shemi. Konačni korak je bio programiranje i komunikacija, kojoj je dat život ovom robotu. Međutim, u ovom procesu naišli smo na mnogo problema, te čak u jednom trenutku smo morali prerezati konstrukciju robota napola da bismo uradili dodatnu izolaciju zbog problema s elektromotorima”, navodi Hamza.

Ističe da je robot baziran na čvrstoj i stabilnoj čeličnoj konstrukciji, te posjeduje robotsku ruku s tri domene slobode kretanja. Mehanizam ruke je izrađen od aluminija i obrađivan na CNC mašini.

“Robota elektromehanički prate četiri jaka motora za kretanje, te tri linearna aktuatora za mehanizam ruke, od kojih svaki aktuator može podići teret od 100 kilograma. Robot posjeduje dvije kamere koje omogućavaju jako dobar vizualni prikaz operateru na računaru s daljine. Domet robota jeste oko 15-20 metara u ovoj prototipnoj izvedbi s osnovnom antenom. Komunikacija između računara i kontrolera robota je šifrirana i koristi osnovnu enkripciju”, kazuje Hamza.

Kroz rad i iskustvo s nekom od firmi u vojnoj industriji ova dvojica studenata imali su priliku da rade na sličnim projektima, te im je to dosta pomoglo oko samog inženjeringa, a za konkretnu primjenu konsultovali su se organizacijama koje se bave deminiranjem i otklanjanjem eksplozivnih naprava, firmama koje se bave testiranjem eksploziva, vojskom i policijom. Pored toga, prisustvovali su različitim sajmovima namjenske industrije da bi pronašli slična rješenja i proizvode, kao i potencijalne korisnike 'Echo-51'. Imali su priliku da prisustvuju IDEX sajmu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kroz koji su upoznali američke kompanije koje se bave robotikom u vojne svrhe, te su ostvarili kontakt s njima.

“Ovaj robot doprinosi društvu u smislu sigurnosti i spašavanja života pojedinaca koji rade na pozicijama koje dolaze u izloženost ovakvim situacijama. Međutim, pored toga, značaj robota se gleda i u samom proizvodu i nastojanju mladih ljudi da iskoriste svoja znanja i razviju ovakve i slične naprave u Bosni i Hercegovini, te time ostavljajući mogućnosti za mlade da ostvare svoje ciljeve u svojoj domovini”, izjavljuje Haris.

Naglašava da su inovacije karakteristika naprednih i uređenih društava poput Japana, Njemačke ili Sjedinjenih Američkih Država. U takvim društvima inovacije se smatraju i poticajem za ekonomski razvoj, što predstavlja interes te države.

“Postoje firme u Bosni i Hercegovini koje se bave industrijskom robotikom i automatizacijom, ali naravno da i tu postoji prostor za napredak, pogotovo ka onome što se danas naziva industrija 4.0. Da tek ne govorimo o tipovima robota mimo industrije, o tipovima robota kao što je 'Echo-51', gdje skoro ne postoje firme u regiji koje se bave takvim tipovima robotike. Smatramo da je ovo prilika za Bosnu i Hercegovinu jer i sama zamisao 'Echo-51' jeste da bude pristupačno rješenje finansijski, a također kao i tehničko rješenje da bude jednostavno u vidu proizvodnje. Cijene EOD robota u svijetu su jako visoke i tu se spominju cifre stotinama hiljada dolara, te ovo predstavlja priliku za nas kao Bosnu i Hercegovinu da nudimo kvalitetan i finansijski prihvatljiv proizvod”, konstatuje Haris.

Naši sagovornici napominju da su inovacije dobar pokazatelj stanja jednog društva, te su ponosni na činjenicu da su uspjeli napraviti prototip prvog EOD robota u Bosni i Hercegovini uzimajući u obzir da su pri tome koristili vlastiti budžet.

“Kako promijeniti svijest o važnosti inovacija u našem društvu, možda je pitanje za sociologe. Ne nedostaje nam ljudi sa znanjem i vještinama, već takve ljude možda obeshrabruje upravo manjak svijesti o važnosti inovacija u ostvarivanju njihovih ciljeva. Ne usudimo se reći da smo izumili nešto novo, ovakvi tipovi robota već postoje na tržištu. Međutim, pošto se radi o proizvodu koji je namijenjen za upotrebe vojske i veže se kao proizvod reda namjenske industrije, jako malo detalja postoji koje možemo dobiti, te dosta vremena u razvoj ovog robota je bilo uloženo u vlastitu analizu i uzimanje specifikacija, te razvijanjem novog koncepta EOD robota.

Od nadležnih institucija ne očekujemo mnogo. U toku je razvoj 'Echo-51' verzije 2, naprednije verzije koja prerasta iz nivoa prototipa u nivo realnog i upotrebljivog proizvoda koji ima potencijal za komercijalizaciju. Kroz iskustvo rada na prototipu dobili smo mnogo iskustva i konekcija u polju, te nam je sada u planu da koristimo komponente industrijske ili vojne klase, s konstrukcijom koja ima veće mogućnosti kretanja po nepristupačnim terenima i robotskom rukom od šest domena slobode kretanja”, podvlači Hamza.

Na kraju razgovora mladima poručuju da korak ka promjeni društva nabolje polazi od svakog pojedinca.

“Zamijenimo vrijeme koje gubimo kritizirajući trenutnu situaciju s radom na sebi i svojim ciljevima”, zaključuje Hamza.