Shmuel Bar, bivši izraelski obavještajac, bio je ugodno iznenađen kad je dobio poziv na WhatsApp iz Saudijske Arabije. Bilo je to potpuno iznenada, rekao je, a također i potvrda sve većeg napretka u vezama koje Izrael stvara sa historijski neprijateljskim zaljevskim zemljama.
Bar je 30 godina služio u izraelskim obavještajnim službama, a kasnije je osnovao IntuView, firmu koja pretražuje sadržaj društvenih mreža zbog prijetnji terorizmom. Među njegovim klijentima bile su obavještajne agencije i tijela za provođenje zakona u Evropi, Sjedinjenim Državama i Indiji. Sada su Saudijci zainteresirani za angažiranje izraelskog stručnjaka za podatke koji bi pomogao u njihovoj antiterorističkoj politici.
Službeno, saudijska vlada poriče da vodi bilo kakve poslove s Izraelom. Tvrdi da normalizacija ovisi o tome hoće li Izrael pristati na arapsku mirovnu inicijativu, koja poziva na palestinsku državu. Ali iza zatvorenih vrata napreduje suradnja između Izraelaca i nekoliko zaljevskih država.
Promjene su se počele dešavati nakon što je tadašnji američki predsjednik Barack Obama 2015. potpisao nuklearni sporazum s Iranom i ukinuo sankcije Teheranu 2016. Iran je odjednom dobio više novca i povećao finansiranje svojih milicija u Libanonu, Siriji i Iraku, gdje je širio svoj regionalni utjecaj. To je predstavljalo jasnu prijetnju Izraelu i iranskim regionalnim suparnicima, posebno Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinu, koji je većinski šiitski, ali kojim vlada sunitski kralj.
Godinu dana kasnije, Donald Trump pobijedio je na predsjedničkim izborima u SAD-u i uz njegovo poticanje, Izrael je uspio potpisati Abrahamski sporazum, sporazum o normalizaciji s UAE i Bahreinom. Iako Saudijci još nisu potpisali ugovor, oni su čvrsto na protuiranskoj strani.
Sada, dok američki predsjednik Joe Biden govori o ponovnom nuklearnom sporazumu s Iranom, Izrael jača nekada nezamisliv savez sa svojim arapskim partnerima kroz stratešku, tehnološku i poslovnu suradnju. Prošlog mjeseca Izrael je pozvao na stvaranje odbrambenog saveza sa Saudijskom Arabijom, UAE i Bahreinom.
Potpisao je razne ugovore s UAE, drugom po veličini ekonomijom na Bliskom istoku nakon Saudijske Arabije, u turizmu, zdravstvu, poljoprivredi i vodnom sektoru. Prema početnoj procjeni, očekuje se da će se bilateralna trgovina između Izraela i UAE povećati s 300.000 na 500 miliona dolara godišnje.
Izrael se također složio ojačati ekonomske veze s Egiptom s kojim je 1979. godine potpisao mirovni ugovor i od tada provodi sporadičnu sigurnosnu suradnju. Krajem prošlog mjeseca egipatski ministar posjetio je Jeruzalem, unatoč njegovom spornom statusu, i potpisao sporazum koji povezuje mediteransko plinsko polje Leviathan s egipatskim postrojenjima kroz podvodni cjevovod za izvoz plina u evropske zemlje.
Izrael pokušava ublažiti stavove iz prema njemu još uvijek neprijateljskih zemalja. Kupio je rusku vakcinu protiv koronavirusa, napravio navodno sporazum o razmjeni zarobljenika te se dogovara sa još nekim doskora neprijateljskim državama.
Shmuel Bar je rekao da je zapošljavanje njegove firme samo jedan od primjera masovne promjene u odnosima Izraela s državama Zaljeva tijekom posljednjih nekoliko godina. Saudijski poziv primio je 2018. godine, ali popisu su se pridružile i druge države Zaljeva. "Kada postoje poslovni interesi, ekonomska elita signalizira političkom vodstvu da je zemlja lično zainteresirana za te odnose", kazao je.
Dodatni razlog saradnje je opći zamor arapskih zemalja s palestinskim pitanjem i uspon nacionalnih identiteta nad jedinstvenim arapskim identitetom. Analitičari kažu da mnoge zemlje u Zaljevu, ili barem znatni segmenti njihovog stanovništva, više ne žele biti taoci palestinskog pitanja i odnose s Izraelom smatraju ključnim za diverzifikaciju njihovih ekonomija.
Neom, futuristički grad vrijedan 500 milijardi dolara koji je središnje mjesto ekonomskog plana saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana za 2030. godinu, gradi se u blizini izraelskog turističkog grada Eilata, uz Crveno more i zaljev Aqaba. Aziz Alghashian, analitičar za odnose Saudijske Arabije s Izraelom, rekao je da se Neom smatra novom arenom u kojoj bi dvije zemlje mogle napraviti novi korak u saradnji.
„Općenito, Saudijska Arabija ide prema transformiranju svoje ekonomije i čineći je više tehnološkom, a ne naftnom, a Izrael u tome može pomoći", rekao je. „To također ukazuje na to da će Saudijska Arabija i Izrael imati normalne ili otvorene odnose, motivirani saudijskim prosperitetom, a ne suprotstavljanjem Iranu."
Yoel Guzansky, viši istraživač na izraelskom Institutu za studije nacionalne sigurnosti, rekao je da su, iako su mnogi poslovi još uvijek povjerljivi, odnosi su sada više otvoreni nego prije. "Izrael dobiva legitimitet, košer pečat, ako želite, iz Zaljeva", rekao je za Foreign Policy. “Izrael je sada u Zaljevu. Ne mora se skrivati kao nekada."
Štaviše, Bidenov animozitet prema Mohammedu bin Salmanu zbog ubistva saudijskog novinara Jamala Khashoggija i općenito zbog kršenja ljudskih prava u kraljevstvu, kao i u UAE i Egiptu, zapravo cementira veze. “Napeti odnosi između Washingtona i Rijada vode u novi kvartet - Izrael, Saudijska Arabija, UAE i Bahrein. Mogli bismo ih vidjeti kako se približavaju dok Biden vodi Bijelu kuću.”
