Pionire često prate i slava i nesreća. To je bio slučaj sa Latvijcem Johanom Palmstruchom (1611.-1671.). Sin trgovca iz Amsterdama nastanio se kao mladić u Stockholmu i na kraju dospio do dvora kralja Carla X Gustava koji je bio impresioniran njegovim poznavanjem finansija.
Te 1656 godine švedski kralj dao je Palmstruchu zadatak modernizacije finansija svoje zemlje, koje su se u to vrijeme temeljile na razmjeni ogromnih bakrenih kovanih ploča.
Palmstruch je od Carla X Gustava dobio ovlaštenje da osnuje Stockholmsku banku (1657.), čije će sefove koristiti za čuvanje tih metalnih ploča. Posao je bio jednostavan: banka je zadržala teški novčić i dala deponentu mjenicu kao potvrdu. Zauzvrat, naravno, banka je dobila proviziju. I to dobru proviziju budući da je usluga bila iznimno uspješna.
Te su bakrene ploče dugo mirovale u trezorima Stockholmske banke i Palmstruch je došao na hrabru ideju: posuditi ih firmama, plemićima, pa čak i samoj kruni kako bi osigurao sredstva u zamjenu za kamatu. Bankarski posao bio je enormno unosan nekoliko godina sve do smrti Carla X Gustava. Nakon što je monarh umro (1660.), odlučeno je da se ide u kovanje nove valute. Ali nove bakrene ploče bile su manje vrijedne od starih.
Zbog toga su štokholmske štediše hrlile u banku kako bi podigle svoje stare novčanice. Naravno, nije bilo dovoljno poluga, budući da je Palmstruch veliki dio poluga dao u zajam, Ali bankar je našao rješenje da se izvuče iz nevolje: odvojio je izdavanje novčanica-potvrda od bakrenih ploča i dao Stockholmsku banku kao jemca.
Tako su nastale tzv. "kreditivsedla", prve novčanice u evropskim bankama, koje su u svakom trenutku mogle biti zamijenjene za vrijedne metale. Bio je vrlo uspješan, ali je banka počela posuđivati više nego što je mogla platiti i štampala previše mjenica bez potrebnog osiguranja, što je dovelo do propasti banke.
Kriza koja je tako izazvana dovela je do zatvaranja Stockholmske banke 1667. gdoinje a latvijski bankar je osuđen na smrt.
Na njegovu sreću, švedske vlasti su mu smrtnu kaznu preinačile u višegodišnju zatvorsku kaznu. Palmstruchov rad, međutim, nije bio uzaludan. Švedski parlament shvatio je potrebu za nacionalnom bankom pa je tako nakon nekoliko mjeseci rođena Riksbank (1668.), prva centralna banka u historiji isključivo zadužena za izdavanje novčanica, preteča Bank of England (1694.).
Palmstruch je uspio izaći iz zatvora 1670. i dočekao je da vidi rad Riksbanke. Umro je nekoliko mjeseci kasnije.