Predsjednik Skupštine Brčko distrikta Siniša Milić (član Glavnog odbora SNSD) ocijenio je da je poziv Predsjedništva SDP-a BiH za lociranje trupa NATO-a u Brčkom nedobronamjeran i da predstavlja zahtjev za radikalizacijom stanja u BiH. Pozvao je supervizora za Brčko da jasno osudi ovakve kvalifikacije kao netačne i nedobronamjerne.
Istodobno se, pod pokroviteljstvom SKD “Prosvjeta” Brčko, održava manifestacija “Trideset dana za trideset rođendana Srpske”. U okviru ove manifestacije otvorena je izložba slika i fotografija o Peteru Handkeu (priređivači: Milivoje Unković i Ranko Popović), austrijskom nobelovcu koji negira Genocid u Srebrenici, koji “Majke Srebrenice” naziva “takozvanim” i preporučuje im da tuguju u tišini. Handke Genocid u Srebrenici naziva “osvetničkim masakrom” ili “osvetničkom akcijom”. Političke stavove Petera Handkea osudile su vlade mnogih država, udruženja umjetnika, nevladine organizacije, te ugledni pojedinci iz različitih sfera javnog života. Nastavljači Miloševićeve agresorske politike mu dodjeljuju lente i ordenje, biste i ulice.
Doda li se tome da se pod patronatom Siniše Milića, SNSD-ovog svilenog radikala, kako ga karakteriziraju Brčaci, odvija proces ubrzanog upisivanja u državljanstvo RS, nužno za sobom nosi i promjenu smjera do sada pomirljivog tona bošnjačkih političara iz Distrikta. Ako bi se nastavilo s održavanjem umjetne političke “idile” nakon jasnih znakova srpske radikalizacije, ličilo bi to na nojevsku taktiku zavlačenja glave u pijesak pred sve evidentnijim pripremama za disoluciju Distrikta. Zato je Milićeva izjava da “stacioniranje NATO trupa na teritoriji Distrikta znači radikaliziranje stanja u Bosni i Hercegovini” uz njegov poziv supervizoru, Amerikancu Michaelu Scanlanu, da osudi takve želje, najblaže rečeno, karikaturalna jer je u suprotnosti sa svim onim što mu šef i naredbodavac Milorad Dodik zagovara i protežira u pokušaju secesije.
Organiziranje izložbe slika i fotografija o Peteru Handkeu, negatoru Genocida u Bosni i Hercegovini, smišljena je provokacija kojom se pokušava revidirati historija, kojom se pokušavaju osporiti haške presude, relativizirati ratni zločini, u istu ravan dovesti žrtve i počinioce, te oglušiti o Zakon o negiranju genocida. To je, u svakom slučaju, poruka Bošnjacima Brčkog na kojoj matrici počiva i čemu još uvijek teži oficijelna srpska kulturna politika na ovim prostorima.
