Izetbegović je govorio o oprečnim izjavama od toga da je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom dogovorio održavanje sjednice Narodne skupštine RS-a na kojoj su doneseni sporni zaključci o prenosu nadležnosti do izjava glasnogovornika predsjednika Vlade Mađarske da je problem "integracija dva miliona muslimana u EU".
Na pitanje da li je dobijen ikakav zvanični odgovor institucija EU, te hoće li bit pozvan ambasador Mađarske na konsultacije u Predsjedništvo BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH, Izetbegović je kazao kako Parlament BiH nema običaj zvati ambasadore na odgovornost, već je to mandat Predsjedništva BiH, ali ne zna da li će to oni uraditi.
”Što se tiče izjava Varhelyja i tvrdnji da je on bio u koordinaciji s Dodikom, mislim da su te stvari jučer demantovane, da je on samo upoznat da stvari idu u tom smjeru, da nije koordinirao niti dogovarao, barem on tako tvrdi. Mi generalno smatramo da ta politika iz EU, u odnosu na ovo što radi Milorad Dodik, je suviše meka, da se nedovoljno suprotstavlja, nedovoljno upozorava na vrijeme Dodika da ne ide u smjeru koji će nanijeti štetu i njemu i nama, u BiH. Mislim da će ta politika da bude odlučnija ubuduće“, rekao je Izetbegović.
Dodao je kako je jutros razgovarao sa šefom Delegacije EU i specijalnim predstavnikom EU u BiH ambasadorom Johannom Sattlerom koji mu je rekao da Varhely nije ništa koordinirao već je bio samo upoznat s tim šta se dešava.
”Mi očekujemo, kada se takve stvari dešavaju oštru i jasnu reakciju međunarodne zajednice. Ja sam to jutros kazao Sattleru na telefon”, rekao je Izetbegović.
Govorio je i o najavi da će predsjednik Vlade Mađarske Viktor Orban u posjetu BiH doći krajem januara 2022. godine, te da li je njegovo prisustvo poželjno u BiH, odnosno ko će s njim razgovarati. Izetbegović je ocijenio kako o tome da li je njegovo prisustvo poželjno ili nije, nakon izjava koje je imao i raznovrsnih postupaka, te zaštitničkog odnosa prema Dodiku, ne bi o tome spekulirao niti se na to osvrtao.
”Mislim da sa svakim treba razgovarati. Jer ako ne razgovaramo mislim da stvari pogoršavamo. Dakle, sa svakim u regionu. Bez obzira šta se nama dopadalo šta se kaže u Beogradu, u Zagrebu, u Budimpešti, Moskvi… Mi trebamo te stvari da pokušamo rješavati i amortizovati. Ne treba da Orban zna samo pola istine, recimo, koju mu ponudi Milorad Dodik, jer nije uzalud da narod kaže 'Pola istine je cijela laž'. Treba da čuje i drugu polovinu istine da bi se te stvari izbalansirale tako da ja mislim da treba primiti Orbana i da mu treba predočiti kako zaista stoje stvari, izbalansirati poluistinu s kojom on očigledno raspolaže“, rekao je Izetbegović.
Prokomentarisao je i najavu člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o tome da će u januaru naredne godine donijeti entitetski zakon o VSTV-u, zabraniti djelovanje Suda i Tužiteljstva BiH na teritoriji RS-a. Govorio je o tome kakav će biti odgovor Parlamentarne skupštine i institucija BiH. Izetbegović je rekao kako se tu vidi šta je prvashodni cilj Dodika.
“To je zaustaviti pravosuđe da djeluje u RS-u i da na kraju krajeva i njega pozove za neke stvari na odgovornost. Zato je potrčao s tim prije svega ostalog. To će biti konkretan, ako se usudi da krene u tom smjeru, konkretan udar na ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine, na reformske procese, na Dejtonski mirovni sporazum. Tako da će morati da dobije odgovor. Dakle, na antidejtonske djelatnosti mora biti reakcija OHR-a, inače ne znam čemu nam služi u BiH, ako će dopustiti da se konkretno krene u jedan tihi državni udar. A institucije koje štite taj ustavnopravni sistem, također moraju da reaguju, prije svega Tužilaštvo. Od Parlamentarne skupštine koja je dovedena na ovaj način, u pitanje s nedolaskom srpskih poslanika, ne možemo puno očekivati, ali tu je Tužilaštvo, SIPA, OSA, svako treba da radi svoj posao“, rekao je Izetbegović.
Upitan je da li će biti izbora 2022. godine, odnosno šta ako se ne usvoji budžet institucija BiH kako to sprovesti i hoće li uopšte biti dogovora oko izmjena Izbornog zakona BiH do početka maja naredne godine Izetbegović je kategoričan.
”Izbora mora biti i izbora u BiH će biti. Ko ne želi izbore, ne mora da izađe na njih, sam sebe isključi. Mislim da su to dvije stranke SNSD i HDZ koji imaju deset od 42 poslanika, manje od četvrtine poslanika imaju. Oni ne mogu oteti pravo građanima i biračima da izađu, osnovno demokratsko pravo. Iznaći će se načini da se sredstva nađu za izbore, ali ja mislim da ćemo morati riješiti i sam budžet, ako bude trebalo da OHR nametne budžet, uključujući i ovu stavku koja se odnosi na izbore. Mislim da će i to morati uraditi, jer na jedno ovakvo ponašanje, kakvo imamo od strane SNSD-a i Dodika, mislim da treba na sličan način odgovarati, da će morati naći način i međunarodna zajednica naći način da se nosi sa ovakvim politikama, zajedno s nama, nekim patriotskim strankama“, rekao je Izetbegović.
