Izetbegović je tokom diskusije podsjetio da je u Bosni i Hercegovini prije 15 godina postojao konsenzus u vezi s pristupanjem NATO-u i Evropskoj uniji, ali da nije postojalo dovoljno volje s druge strane, koja je, kako je istakao, mogla omogućiti ubrzani pristup ovim asocijacijama, kao što je to Bosna i Hercegovina zasluživala.
“Odgovor EU-a nije bio dobar. Potrebni su nam novi entuzijazam i podrška. Balkan je mješavina emocija, vjera, naroda koja može značiti bogatstvo različitosti, ali može donijeti i problem ukoliko ukoliko ne postoji podrška EU-a. Unija ne smije ostaviti vakuum na Balkanu jer će ga ispuniti druge, destabilizirajuće snage. I to se upravo dešava”, kazao je Izetbegović.
Govoreći o ulozi Rusije u regionu, Izetbegović je ukazao na posljednje prijeteće izjave ruskog ambasadora u Bosni i Hercegovini.
“Potrebna nam je jasna poruka da će sve države zapadnog Balkana postati članice Unije. Bosni i Hercegovini je potreban kandidatski status. Vijeće EU-a će narednog mjeseca odlučivati o tim pitanjima i pozivam ih da nas podrže u našim nastojanjima”, poručio je Izetbegović.
Uvodna obraćanja na skupu su imali visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu i šefica Grupe za Zapadni Balkan u Odjelu za strateške komunikacije Službe za vanjske poslove EU-a Jasna Jelisić, koji su pažnju posvetili evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, utjecaju Rusije na proces proširenja, te rješavanju pitanja sigurnosti, stabilizacije političkih prilika, regionalne saradnje i borbe protiv dezinformacija.
Događaju su također prisustvovali predstavnici HDZ-a BiH, HDZ-a 1990 i PDP-a iz Bosne i Hercegovine, predstavnici članica EPP-a iz regiona, te zastupnici u Evropskom parlamentu i zvaničnici EU-a koji su involvirani u dešavanja na Zapadnom Balkanu.
