Bio je nadaren za pisanje o naučnoj fantastici, ali to nije bilo samo njegovo maštanje. Na isti način na koji nam je Jules Verne rekao kako će izgledati podmornice ili spuštanje ljudi na Mjesec, tako je i Isaac Asimov bio jedan od najvećih vizionara koje nauka i književnost poznaju.
Porijeklom Rus i naturalizirani Amerikanac, Asimov je bio kompulsivni stvaralac, objavio je više od 500 djela, knjiga i kratkih priča. Iako se bavio matematikom, astronomijom, hemijom ili historijom, bez sumnje je njegovo zvjezdano polje bila naučna fantastika, tu se posvetio onome što neki nazivaju vizijama i drugim predviđanjima.
Rođen drugog januara 1920. godine u Rusiji (umro je 1992. u Brooklynu) proveo je jedan dio svog života u vojsci prije nego što se odlučio posvetiti pisanju. Među njegovim opsežnim radom ističe se trilogija “Foundation” u kojoj zamišlja čovječanstvo u galaksiji, kao i “Ja, robot”, priča koju će neki znati iz adaptacije koja je napravljena na velikom platnu, a u kojoj je glumio Will Smith.
U članku koji je objavio 1964., Asimov je sažeo većinu tih stavova. Povodom Svjetske izložbe u New Yorku napravio je publikaciju u kojoj se usudio opisati svijet 50 godina kasnije, odnosno, 2014. godine. Prvo na što se odvažio bila je komunikacija. Uvjeravao je da ćemo sagovornika vidjeti u telefonskom razgovoru: "Ekran neće služiti samo da se vidi druga osoba, već će se moći proučavati i dokumenti i fotografije", objasnio je, najavljujući pametne telefone i videopozive.
Isto tako, predvidio je postojanje interneta, jer je napisao da će ljudi imati "ogromne biublioteke" u kojima će informacije biti slobodno dostupne s kućnih računara. Baš kao što je zamišljao automobile koji kruže bez vozača, nešto što već počinjemo viđati, budući da već postoje autonomna vozila.
Asimov je očekivao posjete Marsu, planeti na koji su ekspedicije poput Spirita ili Curiosityja već ispunile njegova očekivanja. Baš kao što je zamišljao kućne robote: predvidio je da će u njegovoj budućnosti a našoj sadašnjosti postojati roboti koji će ljudima pomagati u kućanskim poslovima. Danas već postoji nekoliko takvih modela.
Iako je izjavio da se opstanak vrste može postići samo učinkovitom jednakošću žena i muškaraca, pozivajući se na problematiku prenaseljenosti, rekao je da će najveća društvena briga biti u dosadi. “Čovječanstvo će užasno patiti od dosade, bolesti koja će se širiti svake godine i intenzivno će rasti. To će imati vrlo ozbiljne mentalne, emocionalne i sociološke reperkusije, a usuđujem se reći da će psihijatrija biti najvažnija medicinska specijalnost u 2014.“, rekao je veliki pisac.
