Iranska službena novinska agencija IRNA prenijela je u srijedu izjavu brigadnog generala Alija Reze Šeika, zamjenika komandanta vojske za izvršne poslove. Prema navodima agencije, Šeik je ustvrdio da američki i izraelski napadi nisu postigli deklarisane ciljeve u pogledu degradacije iranskih vojnih sposobnosti.

"Više od 75 posto iranskih raketnih i dronskih kapaciteta ostalo je netaknuto i spremno", citirala je IRNA izjavu generala Šeika.

U nastavku saopštenja, Šeik je iranski sistem bespilotnih letjelica opisao kao "noćnu moru za neprijatelja", što se tumači kao poruka usmjerena na demonstraciju kontinuirane vojne sposobnosti Teherana uprkos nedavnim eskalacijama i pretrpljenim napadima.

Ova procjena stoji u oštrom kontrastu sa izjavom koju je bivši američki predsjednik Donald Trump dao prethodnog mjeseca. Trump je tada procijenio da Iran raspolaže sa "samo oko 21 do 22 posto svojih prethodnih zaliha raketa", sugerišući da su vojni udari značajno umanjili ofanzivne kapacitete Teherana.

Ove dijametralno suprotne tvrdnje dio su šireg informativnog sukoba koji prati vojnu eskalaciju između Irana i Izraela, a koja je uslijedila nakon napada na iranski konzulat u Damasku 1. aprila, za koji je Teheran optužio Izrael. Iran je odgovorio direktnim, masovnim napadom bespilotnim letjelicama i raketama na izraelsku teritoriju 13. aprila, nakon čega je uslijedio ograničeni izraelski protuudar.

Nezavisna verifikacija stvarnog stanja iranskog arsenala je izuzetno teška. Analitičari ukazuju da su i iranske i američke procjene prvenstveno instrumenti strateške komunikacije. S jedne strane, Teheran nastoji projicirati sliku otpornosti i odvraćanja, kako prema vanjskim protivnicima, tako i prema domaćoj javnosti i regionalnim saveznicima. S druge strane, zapadni izvori, uključujući izjave zvaničnika poput Trumpa, imaju za cilj naglasiti efikasnost vojnih operacija i umanjiti percipiranu prijetnju koju Iran predstavlja.

Slučaj suprotstavljenih procjena o vojnim kapacitetima nije presedan u regionalnim sukobima. Slični "ratovi narativa" zabilježeni su u brojnim drugim krizama, gdje strane u sukobu koriste javne izjave i medijske kanale za postizanje psiholoških i političkih ciljeva, često zanemarujući preciznost podataka. Stoga, stvarni procenat uništenog ili preostalog arsenala ostaje sekundaran u odnosu na stratešku poruku koju svaka strana želi poslati.