Entitet nema međunarodnopravni subjektivitet i ne može koristiti državni vodni potencijal u smislu davanja koncesija niti može biti garant investitorima, ali to vlasti RS-a ne sprječava da uporno idu dalje sa ta dva projekta.

Istočna interkonekcija

Projekat Istočne plinske interkonekcije koji bi povezao RS sa Srbijom zamišljen je navodno kao projekat energetske diverzifikacije BiH.

Obmanjivanje javnosti da je projekat Istočna interkonekcija ad acta ili čak da se od njega u potpunosti odustalo, može proći samo kod onih ne prate procese u bh. entitetu RS dalje od plitikih nivoa formiranja vlada ili ponavljanja izbora. Suštinski politički procesi se odvijaju dublje.

Šepak kod Zvornika bio je planirana tačka ulaza novog gasovoda kojeg bi gradile Srbija i RS. To je i dalje tačka gdje se gradi Istočna interkonekcija koja to nije (novi naziv: Magistralni plinovod Šepak-Novi Grad), tačka za koju je u januaru raspisan tender vrijedan 460 miliona eura. Planirano je da prođe kroz Bijeljinu, Banja Luku i Prijedor.

To nikako nije diverzifikacija snabdijevanja plinom Bosne i Hercegovine, već isključivo interes RS-a da se sa percipiranom "maticom" poveže i zaokruži snabdijevanje teritorija plinom.

Budući da je energetska infrastruktura u kategoriji kritične infrastrukture (kako bi za vrijeme raznih nepogoda, ratova i tome slično bilo omogućeno nesmetano odvijanje života u jednoj državi), takvi se projekti ne mogu prepustiti svakome niti je moguće biti u sprezi sa ruskim gasom preko Srbije.

Zapravo, ništa za što specifično državna tijela ne odluče da je projekat od značaja za BiH ne bi se trebalo raditi.

Sjetimo se samo da je aktuelni ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković 2023. godine izjavio kako priča o tome da će cijelim procesom upravljati Vlada RS-a "loše namješten spin", ipak naglašavajući da ima rezerve prema tom projektu.

Tri godine kasnije, Vlada RS-a upravlja procesom putem gasne kompanije iz Istočnog Sarajeva.

Ideja da se semantičkim vratolomijama projekat Istočne interkonekcije predstavi nečim drugim, samo je pokušaj entiteta da samostalno krene u izgradnju infrastrukture kojom će se u BiH i dalje uvoziti ruski plin.

Budući da ćemo s juga imati još jednu interkonekciju koja za sada ne prolazi kroz gradove bh. entiteta RS, istočni plinovod neće diverzificirati mogućnost uvoza plina u BiH, već samu državu budući da će svaki entitet sam kontrolirati vlastiti plin.

Energetska suverenost je samo par koraka dalje od apsolutne.

Nijemo posmatrati kako SNSD mijenja samo korice iste knjige u koju je davno ispisano da kao politička stranka rade strateški na umanjivanju značaja države, izraz je kukavičluka njihovih partnera u vlasti.

A činjenica da ne vide šta znače ovako veliki projekti pokazuje svu raskoš njihovog kapaciteta da učestvuju i odlučuju u političkom životu BiH.

Buk Bijela

Projekat izgradnje hidroelektrane na rijeci pod nazivom "Buk Bijela" u okviru većeg hidroenergetskog sistema Gornja Drina, plan je Vlade RS-a u okviru dugoročne strategije investicija, a previđeno je da na njegovoj realizaciji rade Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda Republike Srpske.

Osim ekološkim implikacija, u okviru državnih poslova najvažnije je ignoriranje činjenice da je rijeka Drina teritorijalna voda Bosne i Hercegovine, a ne RS-a.

Ustavni sud BiH je 2021. godine donio djelomičnu odluku kada je u pitanju predmet spora za izgradnji hidroelektrane ističući da se vodni potencijal ne može dodjeljivati kao koncesija jer je riječ o državnoj imovini u koje ulaze i riječne vode i riječna korita.

Tada je plan vlasti u manjem bh. entitetu bio da se Buk Bijela zajedničkom koncesijom sa Srbijom dodijeli na upravljanje narednih pedeset godina.

Investitori iz Kine koji su trebali graditi objekat odustali su 2023. godine zbog spora pred Ustavnim sudom BiH.

Nakon toga Milorad Dodik je, bez obzira na nedostatak kapaciteta funkcije, ispred RS-a ponudio susjednoj Crnoj Gori da učestvuje u izgradnji Buk Bijele, što je naišlo na odbijanje.

No, sada je na stranici Vlade Crne Gore moguće pronaći dokument o "Prekograničnim konsultacijama sa Bosnom i Hercegovinom u skladu sa ESpoo konvencijom za projekat izgradnje hidroelektrane Buk Bijela", iako je obavještenje Crnoj Gori došlo od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a, a ne državnog ministarstva BiH.

U obavjesti je naveden i "Nacrt studije uticaja i Separatima o prekograničnom uticaju na Crnu Goru, Republiku Srbiju i Federaciju Bosne i Hercegovine, od strane nosioca projekta HES “Gornja Drina” d.o.o. Foča", kao da se radi o tri različite države, a ne dva entiteta jedne i susjednoj.

Dakle, RS nastavlja raditi na oba od ranije problematizirana projekta, Istočnoj interkonekciji te izgradnji hidroelektrane Buk Bijele, u potpunosti ignorišući državne institucije i odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Sve to rade tražeći barem semantičku razliku između ranije osporavanih projekata i trenutne stvarnosti njihove implementacije, a niko iz aktuelnog sastava Vijeća ministara nije poduzeo apsolutno ništa kako bi se te aktivnosti zaustavile.