Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt potvrdio je njemačkim medijima ono što se već neposredno nakon što je obznanio svoj odlazak iz Bosne i Hercegovine znalo. Naime, njegova iznenadna ostavka, prvobitno objašnjena kao "lična odluka", ipak ima dublje korijene u geopolitičkim pritiscima, konkretno iz SAD-a.

Njemačka novinska agencija dpa prenosi Schmidtovo priznanje o "ogromnom i neočekivanom pritisku iz SAD-a", signalizirajući da je Washington imao značajnu ulogu u njegovom prijevremenom napuštanju funkcije.

Schmidt, njemački konzervativni političar koji je od augusta 2021. godine bio na čelu Ureda visokog predstavnika (OHR), objavio je ostavku 12. maja. Iako je izjavio da ne zna lični stav bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa o tom pitanju, priznao je da je postojao pritisak iz SAD-a.

Njegova želja, kako je naveo u intervjuu za Augsburger Allgemeine, bila je spriječiti da institucija visokog predstavnika bude "narušena ovom raspravom", čija mu pozadina nije u potpunosti jasna.

Ured visokog predstavnika raspolaže izuzetnim ovlastima proizašlim iz Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, uključujući mogućnost smjene izabranih zvaničnika, donošenja zakona i uspostavljanja novih institucija.

Tokom svog mandata, Schmidt je koristio ove "bonske ovlasti" kako bi poništio više zakona donesenih u entitetu Republika Srpska, a koji su od međunarodne zajednice percipirani kao koraci prema secesiji entiteta.

Pritisci na Schmidta za ostavku mogli bi biti povezani i s kontroverznim projektima gasnih elektrana i gasovoda. Bivši predsjednik RS-a Milorad Dodik snažno je podržavao projekte koji navodno imaju podršku poslovnih ljudi bliskih Donaldu Trumpu, uključujući i gasovod koji bi iz Hrvatske trebao stići u Bosnu i Hercegovinu.

Iako je Schmidt naglasio da "nikada nije bio protiv tog projekta" i da ga je inicirala Evropska unija radi smanjenja ovisnosti naše zemlje o ruskom gasu i nafti, priznao je da je "to pitanje jeste imalo određenu ulogu". Posebno ga iznenađuje neuspjeh EU da vlastitim sredstvima realizira izgradnju ovog plinovoda, što je, kako je rekao, primoralo Bosnu i Hercegovinu da se osloni na američku podršku, koja dolazi i s "vlastitim idejama".

Odlazak Christiana Schmidta s funkcije visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, pod "ogromnim i neočekivanim pritiskom iz SAD-a", zoran je prikaz kako se interesi globalnih sila lome preko leđa Bosne i Hercegovine.

U moru licemjernih diplomatskih floskula o "stabilnosti" i "evropskom putu", jasno je da Washington, pa i Brisel, više nisu akteri vođeni isključivo idealima. Kada se u igru umiješaju gasovodi, energetski lobiji i povratak tzv. trumpizma, postajemo poligon za demonstraciju sile i redefiniranje utjecaja.

Nismo mi tu zbog Dejtona, mi smo tu zbog interesa.

I Schmidt je to, izgleda, konačno shvatio, ili mu je, bolje rečeno, stavljeno do znanja.