Indonezija u subotu obilježava 79 godina nezavisnosti ceremonijom u nedovršenom novom glavnom gradu. Nova prijestolnica ima za cilj da smanji smanji pritisak na Džakartu, ali izgradnja kasni za planiranim rokom.

Stotine zvaničnika i pozvanih gostiju u tradicionalnoj odjeći indonezijskih plemena okupilo se na travnjaku usred tekuće izgradnje vladinih zgrada i pogleda na građevinske dizalice u centru grada Nusantare.

Predsjednik Indonezije Joko Widodo i ministri prisustvovali su ceremoniji Dana nezavisnosti u novoj predsjedničkoj palači, izgrađenoj u obliku mitske figure Garude zaštitnika s orlovim krilima.

Proslava je prvobitno bila planirana da bi Nusantara bila inaugurisana kao novi glavni grad zemlje, ali s obzirom na to da izgradnja kasni, nije jasno kada će se transfer izvršiti.

Widodo je ranije ove sedmice rekao da će biti pozvano 8.000 gostiju, ali je broj kasnije smanjen na 1.300 jer nema adekvatne infrastrukture.

Proslava u novoj Državnoj palači na otoku Borneo održana je istovremeno sa proslavom u palači Merdeka u Džakarti kojoj je prisustvovao i potpredsjednik Ma'ruf Amin.

Widodo je počeo da radi u novoj predsjedničkoj palati u Nusantari krajem jula i tamo je u utorak održao svoj prvi sastanak vlade.

Više od 5.000 policajaca iz indonezijske policije i vojske bilo je raspoređeno na ceremoniji, a 79 počasnih barjaktara marširalo je iza nacionalnog crveno-bijelog barjaka.

Džakarta, sa oko 10 miliona ljudi u gradskim granicama i tri puta većim brojem u širem gradskom području, redovno poplavljuje, a njene ulice su toliko zakrčene da zagušenja koštaju privredu procijenjenih 4,5 milijardi dolara godišnje.

Zrak i podzemne vode u staroj metropoli, na sjeverozapadnoj obali otoka Java, jako su zagađeni i opisan je kao grad koji najbrže tone na svijetu. Procjenjuje se da bi jedna trećina grada mogla biti potopljena do 2050. godine, zbog nekontroliranog korištenja podzemne vode, kao i porasta Javanskog mora zbog klimatskih promjena.

Izgradnja nove prijestolnice počela je sredinom 2022. godine, a prostire se na površini od oko 2.600 kvadratnih kilometara u džungli Bornea. Zvaničnici kažu da će to biti futuristički zeleni grad sa prostranim šumama i parkovima, napajan obnovljivim izvorima energije i pametnim upravljanjem otpadom.

Ali projekat je praćen kritikama ekologa i autohtonih zajednica, koji kažu da degradira životnu sredinu, dodatno sužava stanište ugroženih životinja kao što su orangutani i raseljava domoroce koji se oslanjaju na zemlju za život.

Od početka izgradnje održano je sedam ceremonija polaganja kamena temeljca za izgradnju državnih i javnih zgrada, kao i hotela, banaka i škola.

Većina investitora su indonežanske kompanije, pri čemu vlada doprinosi samo 20 % budžeta od 33 milijarde dolara i značajno se oslanja na investicije privatnog sektora.

Kako bi privukao investitore, Widodo je nedavno ponudio poticaje za novi kapital, uključujući prava na zemljište u trajanju do 190 godina i izdašne porezne olakšice.

Sa populacijom od oko 275 miliona, Indonezija je najveća ekonomija jugoistočne Azije. Widodo, koji je vodio zemlju 10 godina, napustit će dužnost u oktobru.