S obzirom na to da u proteklom periodu nismo imali dramatičan skok broja novozaraženih i umrlih osoba od virusa korona, koji nam još uvijek prijeti s novim delta sojem, došlo je do postepenog ublažavanja epidemioloških mjera kako u Kantonu Sarajevo, tako i na području cijele Federacije Bosne i Hercegovine.
Već neko vrijeme ne moramo nositi zaštitnu masku na otvorenom prostoru, ukinut je policijski sat, a i ugostiteljski objekti se lagano pune. Međutim, nemoguće je ne zapitati se zašto u julu svake godine moramo podsjećati pojedine ugostitelje da trebaju imati dostojanstven odnos prema godišnjici Genocida u Srebrenici te da barem na dane ispraćaja i dženaze žrtvama odgode tezge folk pjevaljki i pjevača.
U Pivnici “HS” u Sarajevu, poznatom gradskom okupljalištu, najavljen je nastup folk pjevača Semira Cerića Koketa za 9. juli, na dan kada će krenuti kolona s 19 tabuta prema Potočarima. Prema najavama organizatora, “ovaj odlični izvođač ponovo se vraća u ugodni ambijent Pivnice 'HS' s repertoarom koji sasvim sigurno neće ostaviti nikoga ravnodušnim” te su istakli da će “poznatim hitovima ponovo napraviti sjajnu atmosferu”.
Pošto niko uključen u organizaciju nije previše mario o datumu nastupa, opet su građani bili ti koji su morali reagirati i upozoriti domaćine da nije prikladno upriličavati veselje kada gotovo cijela države tuguje i prisjeća se najvećeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon holokausta. Tačnije, jedna savjesna građanka odlučila je na društvenim mrežama pisati i Pivnici “HS” i Semiru Ceriću Koketu te im skrenuti pažnju da bi bilo dobro odgoditi nastup, što je na kraju i učinjeno.
Iako su Pivnica “HS” i Semir Cerić Koke svjesni svoje greške te su odlučili pomjeriti tezgu za 24. juli, postoji još veliki broj ugostiteljskih objekata i klubova u glavnom gradu naše zemlje koji imaju već zakazan zabavni program u rasponu od 9. do 11. jula. To je, nažalost, još jedan dokaz da nam je kultura sjećanja na izrazito niskom nivou te da smo generalno nemarni prema nekim važnim događajima iz naše prošlosti. Kako bi se to u narodu kazalo: Imamo glavu, ali nikad do pameti.
