Norveška već neko vrijeme prednjači u elektrifikaciji vozila i daleko je ispred ostatka svijeta u procentu udjela električnih vozila na tržištu automobila. Skoro sva nova vozila u ovoj zemlji danas imaju utikač, a auta koja koriste benzin i dizel drže tek nekoliko postotaka tržišta.
Pad prodaje vozila na benzin i dizel bio je toliki da će Norveška svoj cilj da prekine prodaju ovih vozila do 2025. godine biti ispunjen možda i ranije.
Prije dvije godine 64,5 posto automobila prodanih u Norveškoj bilo je potpuno električno, što je 10 procentnih poena više u odnosu na prethodnu godinu, a prošle su godine ti brojevi još i veći. Konačni procenti znat će se za nekoliko dana, ali tržišni udio automobila na baterije (BEV) trebao bi biti nešto iznad 80 posto, dok plug in hibridna električna vozila (PHEV) zaklapaju približno 10 posto tržišta. Vozila na benzin i dizel među novim automobilima prodanim lani u Norveškoj sudjeluju sa po 4 ili 5 posto.
Iako se u Norveško prodaju u vrlo malim količinama, većina proizvođača automobila još nudi kupcima automobile s unutarnjim sagorijevanjem.
Norveška je prvo tržište na kojem će Hyundai prodavati samo potpuno električne automobile. Hyundai nije prva kompanija koja je najavila sličan potez, ali je jedna od rijetkih. Volvo je sličnu najavu objavio početkom ove godine, navodeći da će do 2023. godine preći na prodaju samo BEV i PHEV u Norveškoj. Volkswagen kaže da će u Norveškoj prodavati samo BEV automobile, bez plug-in hibrida, počevši od 2024. godine.
Prema Hyundaijevim informacijama, njegov Ioniq 5 peti je najprodavaniji automobil u Norveškoj ove godine, a Hyundai je marka koju Norvežani najviše povezuju s elektrifikacijom – barem, ako ne računate firme koje proizvode samo vozila na električni pogon, poput Tesle, koji je upravo postavio rekord u prodaji u Norveškoj svih vremena s modelom Y.
Hyundai je jučer postao prvi tradicionalni proizvođač ICE-a koji je obustavio prodaju svih vozila s motorom na unutrašnje sagorijevanje u nekoj zemlji.
Norveška je zemlja koja je rano postavila i ispunila svoje ciljeve u vezi s elektromobilnošću. Uprkos tome što ima najraniji potpuno električni cilj na svijetu, 2025. godinu, čini se da ga ova zemlja ispunjava prilično lahko. Zato kada druge države postavljaju neambiciozne ciljeve poput 2035. godine (ili čak i kasnije), s jedne strane se postavlja pitanje zašto nisu mogli postaviti raniji cilj, ali s druge strane, očito je da postoji razumna šansa da ti ciljevi budu ispunjeni prije nego što je planirano, kao u slučaju Norveške.
Bosna i Hercegovina trenutno je daleko od evropskih trendova i nema postavljene konkretne ciljeve za prelazak na električna vozila. Za desetak godina to može biti veliki problem, jer će se auto industrija prestrukturirati i jer će podrška vozilima koja koriste dizel i benzin biti sve manja, a izbor automobila sužen. Teško je predvidjeti kako će to utjecati na cijene automobila, na ponudu dijelova, servisiranje, cijene goriva i slično. Moguće je da će u jednom trenutku zemlje koje su zakasnile s prelaskom na električna auta biti preplavljene polovnim automobilima na unutarnje sagorijevanje.
Prošle godine vlada Federacije Bosne i Hercegovine izdvojila je 1.000.000 maraka kao poticaj pojedincima pri kupovini električnih automobila. Što zbog nedovoljne zainteresiranosti i skepticizma prema novim tehnologijama, što zbog visokih cijena, što zbog činjenice da se na naručena električna vozila čeka mjesecima, pa i godinama, prijavio se relativno mali broj kandidata za dodjelu poticaja. Pravo za poticaj steklo je 7 kupaca potpuno električnih vozila, 49 kupaca potpunih hibrida i 9 kupaca plug-in vozila. Ukupno je utrošeno 360.000 maraka, odnosno samo nešto više od jedne trećine planiranih sredstava.
