Teza da će migraciona kretanja biti zaustavljena nakon što jednog dana Bosna i Hercegovina postane članica Evropske unije može se često čuti. Ipak, na primjere Hrvatske, jedne od članica Evropske unije, može se zaključiti da to baš i nije tako.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske u odnosu na Popis stanovništva 2011. godine, danas Hrvatska ima čak 237.000 manje stanovnika nego je to bio slučaj prije deset godina.
Statistika ustvari pokazuje da je za deset godina Hrvatska izgubila čak 5% stanovništva.
Najviše stanovnika, njih 35.521, izgubila je Osječko-baranjska županija, a u postotku je najgore prošla Vukovarsko-srijemska županija, kojoj nedostaje više od 17 posto populacije. Više od 15 posto stanovnika izgubile su iSisačko-moslavačka (-16,7 posto) te Požeško-slavonskažupanija (-16,5 posto).
Kada je riječ o velikim gradovima, Rijeka prednjači sa depopulacijom stanovništva, a iza nje prati je Split. Jedini grad koji se može pohvaliti porastom stanovništva jeste Zagreb, u koji se doseljavaju stanovnici iz navedenih administrativnih područja koji su pretrpjeli pad stanovništva, ali i bosanski Hrvati.
Najčeća destinacija u kojoj Hrvati započinju novi život jeste Njemačka, te druge ustaljene migrantske destinacije poput Austrije i Švicarske, ali u posljednjih nekoliko godina sve više Hrvata seli su i u daleku Irsku.
