Uoči još jednih Općih izbora, koje bi Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine trebala raspisati do 4. maja, Bosna i Hercegovina ulazi u najosjetljiviji eksperiment svog izbornog sistema, uvođenje biometrijske identifikacije i elektronskog brojanja glasova. Ove godine bi građani naše zemlje trebali bi na biralištima proći biometrijsku identifikaciju te skeniranje glasačkih listića, nakon što je visoki predstavnik u našoj zemlji Chrisitan Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona.

Izmjenama zakona predviđeno je da se u izbornom procesu koristi oprema za elektronsko prebrojavanje glasačkih listića, oprema za elektronsku identifikaciju birača, oprema za videonadzor i snimanje na biračkim mjestima te centrima za brojanje. Oprema koju će Centralnoj izbornoj komisiji isporučiti američka kompanija Smartmatic trebala bi biti operativna najkansije do 27. septembra kada se dostavlja izbornim komisijama. Cijena nabavke sistema biometrijeske identitfikacije birača i skeniranja glasačkih listića iznosi 74,5 miliona KM.

Čeka se odluka CIK-a

Milioni, politika i izbori: Opasna kombinacija pred glasanje u BiH - firme bez iskustva i političke veze

Ranije je zbog odbijanja SNSD-ovog ministra finansija BiH Srđana Amidžića da uplati novac CIK-u za nabavku novih tehnologija morao regirati visoki predstavnik koji je autentičnim tumačenjem vlastite odluke naredio da se novac uplati, što se dogodilo supstituirajućim potpisom zamjenika Muhameda Hasanovća (SDP) koji je novac uplatio krajem februrara.

Sada je za nešto više od 130 dana potrebno proći fazu nabavke opreme nakon što su žalbe na tender poništene, obučiti kadrove i proći fazu tehničkog testiranja sistema.

Trenutno u svijetu 96 država, od kojih je 15 članica Evropske unije primjenjuje izborne tehnologije kako bi se unaprijedio izborni proces. CIK je u okviru pilot projekta korištenja novih izbornih tehnologija koristio usluge kompanije Smartmatic tokom lokalnih izbora održanih 2024. godine u općinama/gradovima Vogošća, Tuzla, Visoko, Stolac, Novi Grad i Pijedor te je tada korišteno 174 skenera pomoću kojih je automatizirano brojanje glasova, a građani su identificirani putem otiska prsta.

Korištenje novih tehnologija tada je rezultiralo sa obradom 65 % glasova u prvih 25 minuta nakon zatvaranja biračkih mjesta. Za primjer, do 23 sata istog dana kada su okončani lokalni izbori, glasovi su se tek počeli brojati ručno kada je korištenjem tehnologije preko 90 posto glasova već bilo prebrojano.

Birači će i dalje koristiti papirni glasački listić na kojem zaokružuju svoj izbor, ali će glasovi biti elektronski skenirani i prebrojani bez mogućnosti da se utječe na ishod.

Prostor nadmetanja

CIK između reforme i političke kontrole: Ko broji glasove?

To će omogućiti brže preliminarne rezultate, iako će birački odbor ponovno vršiti ručno prebrojavanje, a kao i do sada ukoliko se ustanovi neslaganje rezultata bit će naloženo ponovno brojanje glasova u Glavnom centru za brojanje.

I dok se jedni zalažu čak i za odgodu izbora kako bi se nove tehnologije mogle u potpunosti primijeniti, drugi pozivaju na izmjene Izbornog zakona koji bi to regulirao na način apsolutnog onemogućavanja krađe na izborima za što je potrebna podrška zastupnika Parlamenta BiH, od kojih svi ne gledaju blagonaklono na opciju gubitka utjecaja nad izbornim procesom.