Švedska, mjesto koje je desetljećima bilo priznato i cijenjeno kao država blagostanja i jedno od najsigurnijih i najmirnijih društava na svijetu, posljednjih sedmica doživjela je najveće nerede u posljednjih nekoliko godina. Tri noći pune incidenata s najmanje 14 demonstranata i 26 ozlijeđenih policajaca i uništenom imovinom. U gradovima u kojima su zabilježeni incidenti izgorjelo je na desetine automobila, javnih autobusa i mobilijara.

Problemi su počeli na Veliki četvrtak u gradu Jönkopingu, a tokom sljedećih dana proširili su se na gradove Norrköping, Linköping, Malmö i Stockholm, u onome što su mediji već prozvali "uskršnjim neredima". U Norrköpingu, 160 kilometara južno od glavnog grada, policija je pucala kako bi spriječila nerede. Šef švedske policije Anders Thornberg izjavio je da je "riječ o izuzetno ozbiljnim događajima".

Povod koji je zapalio fitilj vatre i nasilja bili su pozivi danskog ekstremno desnog aktiviste Rasmusa Paludana, vođe stranke Stram Kurs ("Tvrda linija" na danskom), poznatog po spaljivanju primjeraka Kur'ana umotanih u slaninu dok je govorio protiv islama i muslimana u četvrtima s imigrantskom većinom. Iskoristivši svoje dvojno švedsko-dansko državljanstvo, taj krajnji desničar ranije je najavio svoju namjeru kandidirati se na sljedećim općim izborima u Švedskoj, koji će se održati u septembru.

Prije nekoliko sedmica, u objavi na Facebook stranici Stram Kurs, Paludan je najavio “turneju paljenja Kur'ana po Švedskoj”, koja se poklapala sa ramazanom. Paludanovi postupci izazvali su bijes i ogorčenje mnogih mladih ljudi u četvrtima koje Vlada naziva "ranjivim područjima" i u kojima žive porodice iz Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. S obzirom na ozbiljnost situacije, ministar pravosuđa Morgan Johansson osudio je nerede i nazvao Paludana "ekstremno desničarskom budalom, čiji je jedini cilj potaknuti nasilje i podjele u Švedskoj".

Granice slobode izražavanja također su ovih dana bile u središtu rasprave, posebno nakon što su neki gradonačelnici gradova u kojima se Paludan planirao pojaviti zatražili od policijskih vlasti da mu ne daju dozvolu za demonstracije.

Rasmus Paludan je dobro poznata ličnost u Danskoj, a sada i u Švedskoj. Pravnik po struci, kandidirao se sa svojom strankom na općim izborima u Danskoj 2019. na kojima je dobio 1,8% glasova i nije dosegao potrebnih 2% koji bi mu omogućili da uđe u Folketing (danski Parlament). Postao je poznat zahvaljujući video snimkama ksenofobičnih govora objavljenih na mrežama u kojima je objasnio svoj cilj: "Zabraniti islam u Danskoj i protjerati građane neevropskog porijekla iz zemlje."

Godine 2020., nakon što je bio u središtu sličnih događaja u Malmöu, Paludanu je zabranjen ulazak u Švedsku na dvije godine i protjeran je iz Belgije i Francuske nakon što je najavio svoju namjeru da spali Kur'an u Parizu. U julu iste godine danski sud ga je osudio na tri godine za rasizam i klevetu. Kasnije, kada je pokušavao ući u švedsku politiku, danski tabloid Ekstra Bladet objavio je da je Paludan na internetskim forumima vodio seksualne razgovore s maloljetnicima, što je dovelo do njegovog isključenja iz krajnje desne stranke Alternativa za Švedsku.

“Paludan zna kako iskoristiti slabosti švedskog društva i situacije koje se na kraju iskorištavaju kako bi kasnije mogao reći: tako se ponašaju muslimani”, objašnjava Anders Sannerstedt, profesor političkih nauka na Univerzitetu Lund. "To je pitanje koje nikada nije predstavljalo problem u Švedskoj", kaže on, sve dok ta zemlja prije nekoliko godina nije postala lider u broju smrtnih slučajeva po glavi stanovnika u Evropi. Karl Loxbo, profesor političkih nauka na Univerzitetu Stockholm, tvrdi da iza uskrsnih nereda ne stoje vjerski motivi već "frustracija i bijes dijela društva protiv segregacije i rastuće nejednakosti".

Historičar i stručnjak za komparativnu religiju na Univerzitetu Uppsala, Matias Gardell, objašnjava ovu nejednakost citirajući studiju koja pokazuje da se “tokom 1970-ih i 1980-ih Švedska hvalila da je najegalitarnija zemlja na svijetu u kojoj je porodica srednje klase imala samo četiri puta veći prihod od radničke porodice. Sada je ta razlika pomnožena 157 puta”.

Gardell također tvrdi da su "islamofobični diskursi koji stigmatiziraju muslimansku manjinu pronašli veću nišu u medijima i među političkom klasom", u diskursu koji povezuje useljavanje s kriminalom. "Činjenica da je Švedska bila zemlja koja je tolerantna prema multikulturalizmu nema nikakve veze s činjenicom da nije rasistička", kaže, nastavljajući: “Švedski državljanin s muslimanskim imenom koji promijeni ime u skandinavsko vjerojatno će imati bolju plaću, vjerovatnije je da će u domu zdravlja biti tretiran s poštovanjem i njegova djeca će biti manje maltretirana u školi”, dodaje Gardell.

Sada se postavlja pitanje hoće li Paludanovi postupci imati uticaja na sljedeće opće izbore, no stručnjaci kažu da će "vrlo malo ljudi glasati za njega", kaže Annerstedt. "Stranka Švedskih demokrata (SD) puno će pričati o neredima, ali će se pokušati što više udaljiti od Paludana kako bi izgledala kao mnogo konvencionalnija stranka, unatoč tome što je također krajnja desnica", kaže stručnjak.

Na posljednjim općim izborima 2019. godine Socijaldemokratska stranka formirala je vladu uz dogovor o izolaciji ekstremne desnice iz koalicije. "Pitanje će biti hoće li socijaldemokrate zauzeti mnogo oštrije stavove o imigraciji, prihvatu izbjeglica, inkluziji i kriminalu", zaključuje Loxbo.