Odluka Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci da od 7. jula blokira račune Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) opet je u fokus javnosti vratila višegodišnji finansijski i pravni sukob unutar javnog emitiranja u Bosni i Hercegovini.

Blokada je uslijedila na osnovu izvršne presude prema kojoj je RTRS trebao isplatiti pet i po miliona maraka Radioteleviziji Bosne i Hercegovine (BHRT).

U ovom konkretnom predmetu, BHRT se žalio isključivo na troškove sudskog postupka. Ti troškovi su direktna posljedica dugogodišnjeg procesa i ogromnog duga koji je RTRS akumulirao prema državnoj televiziji.

Kako je došlo do spora?

Da bi se razumio trenutni zastoj, potrebno se podsjetiti hronologije ovog spora. Finansijske nesuglasice i problemi počeli su još 2017. godine. Tada je RTRS obustavio prosljeđivanje pripadajućeg dijela prikupljene RTV takse BHRT-u. Ovakav potez bio je u suprotnosti sa Zakonom o javnom RTV sistemu Bosne i Hercegovine, kojim je jasno regulirana raspodjela ovih sredstava.

Tokom posljednjih devet godina, dio duga koji se odnosi na neraspodijeljenu RTV taksu narastao je na približno 105 miliona KM. Zbog nagomilanih problema, političkih trvenja, nefunkcioniranja zajedničkih tijela te neprestanih sporova oko naplate i raspodjele sredstava, rješenje ovog sistemskog problema do danas nije pronađeno.

Važnost BHRT-a kao državne televizije

U cijelom ovom procesu ne smije se zanemariti uloga i važnost BHRT-a kao državne televizije.

Funkcioniranje javnog servisa na državnom nivou direktno zavisi od poštovanja Zakona o javnom RTV sistemu Bosne i Hercegovine.

Uskraćivanje zakonom predviđenog finansiranja i gomilanje duga od 105 miliona KM ozbiljno ugrožavaju rad i opstanak državnog emitera, čija je stabilnost ključna za funkcioniranje cjelokupnog RTV sistema u zemlji.

Zabrinutost radnika

S druge strane, blokada računa donijela je veliku neizvjesnost i za same zaposlenike RTRS-a. Iz ove medijske kuće je saopćeno da je nedavno održano novo ročište povodom blokade, a 603 zaposlena radnika s nestrpljenjem i zebnjom očekuju ishod kako bi saznali da li će dobiti platu 20. augusta. Radnici strahuju za svoja primanja koja, iako skromna, tokom proteklih 20 godina nisu kasnila niti jedan jedini dan.

U iščekivanju odluke suda nakon novog ročišta, ostaje nada da će ovaj pravni pritisak konačno pokrenuti rješavanje barem dijela nagomilanih sudskih troškova. Ili će se, možda, kriza javnih servisa dodatno produbiti bez jasnog rješenja na vidiku.