No, 24 godine poslije idalje pričamo o istim problemima bez konkretnog rezultata. Kao što navodi The Economist u svojoj publikaciji “Svjet 2022”, obično se u godini nakon velikog samita o klimi prestane pričati o klimi. Valjda se svi zamore od te teme. Takav jedan samit Cop26 imali smo prošlog mjeseca u Glasgowu. Ali svijet više nema vremena za čekanje. Vrijeme je za hitnu akciju. Ključna riječ je dekarbonizacija planete, odnosno, smanjenje emisija CO2 kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje na ne više od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka.

U praksi to znači da ukupne buduće ljudske emisije CO2 ne mogu premašiti 400-500 milijardi tona – otprilike onoliko koliko ljudi emituju u prosjeku u jednoj deceniji. Iako postoje naznake da su vlade i privatni sektor shvatili ozbiljnost situacije, nagli rast potrošnje energije u ovoj godini i strahovi od nestašice mogli bi malo ohladiti volju političara da se ozbiljno uhvate u koštac s ovim problemom, priše The Economist.

Naučnici uveliko rade na razvoju tenologije koja bi mogla pomoći u borbi protiv klimatskih promjena. Solarni geoinženjering ideja je koja zvuči djetinje jednostavno. Naime, poznato je da prašina i pepeo u gornjim slojevima atmosfere imaju efekat hlađenja. Erupcija na planiani Pinatubo 1991. godine ohladila je planetu za 0,5 stepeni C za četiri godine. Solarni geoinženjering, ili upravljanje sunčevim zračenjem, upravo je to, ali ciljano. Da li će ova tehnologija raditi utvrdit će naučnici s Harvarda. Oni će tokom 2022. godine izvesti eksperiment lansiranjem balona u atmosferu koji će ispustiti dva kilograma čestica, nakon čega će se mjeriti njihova disperzija i način na koji reaguju na solarnu energiju. Zaista djeluje jednostavno, ako je sunce prejako, napravite hlad.

S obzirom na to da je saobraćaj, od dromskog, preko zračnog, do pomorskog, jedan od većih zagađivača, klimatski ciljevi ne mogu se ostvariti bez prelaska na čistija goriva. Za drumski soabraćaj već su tu električni automobili, ali baterije se ne mogu koristiti za duge avionske letove. Ali mogu baterije s vodonikovim ćelijama, koje u atmosferu ispuštaju samo vodu. Tehnološki univerzitet Delfut u Holandiji konstruisao je avion dvosjed koji koristi vodonikove ćelije za pogon, probni let planiran je u 2022. godini. ZeroAvia, kompanija iz Kalifornije, planira završiti ispitivanja na svome avionu na vodonik s dvadeset sjedišta.

Brodovi proizvode 3% emisije plinova staklene bašte. Budućnost je – povratak u prošlost. Jedra su opet u modi, ali ovoga puta u high-tech obliku. Francuski Michelin će u 2022. opremiti teretni brod jedrima na napuhivanje, što će smanjiti potrošnju goriva za dvadeset posto. Italijanski Naos Design opremit će osam brodova s rotirajućim preklopnim “krilnim jedrima”. U upotreni su još i “usisna krila” na kojima se nalaze ventilatori i ogromni rotirajući cilindri – Flettner rotori. Uglavnom, broj teretnih brodova s jedrima učetverostručit će se na ukupno 40 do kraja 2022. godine.

Jedna od ideja za rješenje problema s ugljendioksidom jeste i jednostavno usisati CO2. Tehnologija direktnog prečišćavanja zraka (DAC) sve je popularnija u svijetu. Kandska firma Carbon Engineering će 2022. godine u Teksasu započeti izgradnju najvećeg DAC pogona u svijetu kapaciteta jedan milion tona prečišćenog CO2. Švicarski ClimeWork otvorio je na Islandu fabriku koja godišnje zakopa 4.000 tona CO2 u zemlju pretvarajući ga u minerale. Ova tehnologija mogla bi biti od presudnog začaja u borbi protiv klimatskih promjena. Naučnici svakodnevno pronalaze nove načine borbe protiv globalnog zagrijavanja. Pitanje je samo koliko ima volje da se sve upotrijebi.

(Izvor: The Economist)