Vođa Druge Intifade, Marwan Barghouti, polovinu od svojih 61 godine života proveo je iza rešetaka ili u progonstvu. Barghouti je omiljen među Palestincima. Izraelski sud ga je 2004. godine osudio na pet doživotnih zatvora plus još 40 godina zatvora, ali Barghouti sada izaziva staru gardu predsjednika Palestinske uprave Mahmouda Abbasa (86) nakon što je obznanio svoju kandidaturu za parlamentarne izbore 22. maja, prve koji se održavaju u isto vrijeme na Zapadnoj obali, u pojasu Gaze i u istočnom Jeruzalemu u posljednjih 15 godina.

Taj potez mogao bi koštati vladajuću stranku Fatah, na čelu s Abasom, čelnikom kojeg civilno društvo i mlađe generacije sve manje podupiru. Barghouti se udružio s disidentom Naserom al Kidwom, nećakom Yasera Arafata koji je istjeran iz Fataha prošlog mjeseca, u pokušaju da obnovi sekularnu nacionalističku stranku. Mohamed Dahlan, još jedan bivši dužnosnik Fataha koji je raskinuo s vodstvom i prije desetak godina otišao u izbjeglištvo u Ujedinjene Arapske Emirate, također je kandidat.

Pokret Hamas, koji grupira monolitni politički blok, nazire se kao pobjednik na izborima. Bit će to ponovno izdanje izbora iz 2006. godine, koji su pokrenuli raskol između palestinskih političkih frakcija i bratoubilačku bitku.

Barghouti nastoji naslijediti veterana Abbasa, izabranog 2005. godine, na predsjedničkim izborima zakazanim za 31. juli. Ako uspije izići iz zatvora (malo je vjerovatno da će to Izrael dopustiti) i pobijedi na izborima, moći će ukloniti s vlasti staru gardu Fataha, koja je izgubila podršku javnosti zbog autoritarne politike, podvrgavanja izraelskom sigurnosnom diktatu i korupcije.

Slika Barghoutija na zidovima objekata na Zapadnoj obali, s njegovim ikonskim gestom ruku s lisicama iznad glave kako pokazuje znak pobjede prstima, za mnoge Palestince simbolizira narodni otpor tokom više od pola stoljeća duge izraelske okupacije. Anketa palestinskog Centra za izborna i politička istraživanja predviđa pobjedu tog harizmatičnog zatvorenika ne samo nad predsjednikom Abbasom, već i nad Hamasovim čelnikom Ismailom Hanijom.

Kandidat-zatvorenik oženjen je advokaticom Fadwom Ibrahim s kojom ima četvero djece. Njegova supruga bila je zadužena za predstavljanje izborne liste nazvane Sloboda pred palestinskom Centralnom izbornom komisijom, nekoliko sati prije isteka zakonskog roka. "Nadamo se da će nas ova kandidatura odvesti prema demokraciji", kazala je.

Vođa Druge Intifade rođen je u Kobaru, selu u blizini Ramale. Izraelske snage sigurnosti prvi put su ga uhapsile kada je imao 15 godina. Završavajući srednju školu u zatvoru, počeo se isticati u redovima Fataha, stranke koju je osnovao Arafat. Nije mogao završiti studij historije. Deportiran je 1987. godine, na početku Prve Intifade. Napokon je diplomirao 1994. godine, po povratku iz progonstva, u kampusu Birzeit (sjeverno od Ramale), nakon mirovnog sporazuma iz Osla.

Zatvor je bio pravi fakultet za Barghoutija. "Vratio sam se u zatvor i vodio štrajk glađu kad mi se rodilo prvo dijete", napisao je u pismu koje je objavio The New York Times 2017. godine, kada je predvodio još jedan protest palestinskih zatvorenika. "Moje dijete sada je čovjek star 30 godina, a ja sam još uvijek ovdje", pričao je iz zatvora Hadarim kod Tel Aviva gdje je još uvijek interniran.

“Nazvati Barghoutija političkim vođom isto je što i Bašara el Asada nazvati pedijatrom. Oni su teroristi i ubice", komentirao je tada izraelski premijer Benjamin Netanyahu, ne uzimajući u obzir da je sirijski predsjednik zapravo oftalmolog.

Izrael tvrdi da je vođa Al Aqsa Intifade (2000.-2005.) u kojoj je više od 6.000 Palestinaca i hiljadu Izraelaca ubijeno, bio šef Tanzima, naoružanog krila Fataha. Smatra ga odgovornim za naređivanje napada na Izraelce tokom pobune. Nakon što ga je vojska uhapsila u Ramali 2002. godine, suđeno mu je na sudu pred kojim se Barghouti nije htio braniti jer nije priznao njegov legitimitet.

Izbori u Palestini zakazani su u januaru ove godine. Do zbližavanja Fataha i Hamasa došlo je nakon odlaska republikanca Donalda Trumpa iz Bijele kuće, koji je prekinuo sve odnose s Palestincima. Demokratski predsjednik Joe Biden zalaže se za nastavak pregovora između Izraelaca i Palestinaca uz američko posredovanje, koji su paralizirani od 2014. godine.

"Pritisak Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije potaknuo je Abbasa na raspisivanje izbora", rekao je palestinski izborni analitičar Dajani Daudi u četvrtak u telekonferenciji sa stranim novinarima. "Ali glavni razlog bio je pritisak palestinske ulice, društva koje želi promjene", dodao je.

Anketa Palestinskog centra za politička i izborna istraživanja pokazuje da troje od četvero građana želi izbore, dok dvoje od troje želi da se Abbas, predsjednik-veteran povuče s političke scene.

"Ovi će izbori, međutim, biti uslovni jer će se održati pod izraelskom okupacijom", rekao je Daudi. "Ako Izrael ne dopusti da se glasanje održi u istočnom Jeruzalemu, Abbasu bi to mogao biti izgovor da otkaže izbore."

Skepticizam oko održavanja izbora raširen je među Palestincima. Premijer Mohamed Shtayeh pozvao je Izrael da olakša glasanje u istočnom Jeruzalemu, pripojenom 1980. jevrejskoj državi. Hebrejska vlada stavlja veto na sve palestinske političke aktivnosti na teritoriji za koju smatra da je njen isključivi suverenitet. Pandemija je stvorila i druge prepreke.

Misija promatrača izbora Evropske unije, koje je Palestinska uprava pozvala kako bi garantovali "vjerodostojne, sveobuhvatne i transparentne" izbore zasad nema pristupa na teritorije koje je zauzeo Izrael. Netanyahuova vlada tvrdi da ograničenja putovanja koja nameće Covid sprječavaju prelazak granice.