Dragoljub Kunarac, optužen za zločine u Foči, izručen je vlastima u Bosni i Hercegovini i danas mu je održano ročište u Državnom sudu, nakon što je odslužio kaznu od 28 godina za više silovanja 1992. koju je mu je izrekao Haški tribunal.

Predstavnice Udruženja Žena - žrtva rata danas su prisustvovale ročištu na kojem se odlučivalo da li Kunarcu biti određen pritvor ili će se braniti sa slobode.

- Postupajuća tužiteljica je iznijela obrazloženje da se Dragoljubu Kunarcu odrede mjere pritvora zbog postojanja osnovane sumnje da može utjecati na svjedoke, te bjekstvo iz BiH, uzimajući u obzir da je transportovan iz Njemačke, ne posjeduje lične dokumente, a da u Foči ima dvije kćerke i sina gdje bi i živio. Haški tribunal osudio ga je na 28 godina zatvora za masovno i sistematsko silovanje bošnjačkih djevojčica, djevojaka i žena na području Foče. Odbrana Kunarca se protivila pritvoru i predložila da se branjeniku odrede mjere zabrane - izjavila je za Stav Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja.

Ranije je poručila da se "ratni zločinac Dragoljub Kunarac ne smije naći na slobodi".

Sudsko vijeće će danas donijeti svoju odluku.

Prije sedam godina Tužilaštvo BiH je podiglo je optužnicu protiv Kunarca za zločin protiv čovječnosti na području Foče tokom 1992, a nedavno je zatraženo njegovo izručenje iz Njemačke gdje se nalazio na izdržavanju kazne zatvora od 28 godina po presudi Haškog tribunala.

Prema optužnici, Kunarac je u svojstvu komandira specijalne jedinice Vojske Republike Srpske (VRS) zvane Žaga, sa drugim uniformisanim i naoružanim pripadnicima "Žagine" jedinice, 27. i 28. jula 1992. s područja sela i zaselaka Kobilja Ravan, Luke i Falovići - Podpeće, u okviru progona, učestvovao u ubistvima najmanje šest osoba, te mučenju i nanošenju snažne fizičke i psihičke patnje zarobljenim civilima, kao i deportaciji civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti.

Prilikom napada na civile bošnjačke nacionalnosti, Kunarac se tereti i da je učestvovao u paljenju kuća i imovine. Ovu optužnicu Sud BiH je i potvrdio.

Kunarca je Haški tribunal 12. juna 2002. osudio na 28 godina zatvora za više silovanja, te za porobljavanje dvije žene koje je potpuno lišio kontrole nad njihovim životima i prema njima postupao kao prema svom vlasništvu. U presudi njemu, Radomiru Kovaču i Zoranu Vukoviću 2001. je Haški tribunal prvi put utvrdio da silovanje predstavlja zločin protiv čovječnosti. Kunarac je prvi optuženi za silovanje i mučenje bosanskih muslimanki. Osim Kunarca, Kovač je u ovom predmetu osuđen na 20 godina, a Vuković na 12 godina zatvora.

Na izdržavanje kazne prebačen je u Njemačku 12. decembra 2002., a u kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 4. marta 1998. godine. Kunarac je prvi optuženi za silovanje i mučenje Bošnjakinja koji se dobrovoljno predao u Hag.

On se dobrovoljno predao 4. marta 1998. francuskim vojnicima SFOR-a u Filipovićima nedaleko od Foče. Nakon toga je prebačen u Mostar, a istog dana predat u nadležnost Međunarodnog suda gdje je smješten u Pritvorsku jedinicu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).