Harun Muharemović rođen je u Danskoj 1995. godine. Njegovi su roditelji porijeklom iz Brčkog, odnosno Banje Luke, a kao i deseci hiljada Bošnjaka, u Kraljevinu Dansku stigli su tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu. Harun Muharemović magistar je prava s diplomom Univerziteta Kopenhagen. Trenutno radi kao pravnik u sindikatu, a osim toga, već je osam godina član Socijaldemokratske partije Danske, putem koje artikulira svoje političke stavove i vizije.
Općinski je vijećnik u Brøndbyu, koji se nalazi u blizini Kopenhagena. Na predstojećim izborima koji se u Danskoj održavaju u novembru jedan je od petnaest kandidata bosanskohercegovačkog porijekla. U razgovoru za Stav govori o Bošnjacima u Danskoj, razlozima političkog aktivizma, načinu na koji pomaže svojoj zajednici, bitnosti političkog aktivizma u dijaspori i drugim temama sličnog konteksta.
STAV: Pripadate grupi mlađih političara bosanskohercegovačkog porijekla u Danskoj. Kako ocjenjujete politički aktivizam mladih Bošnjaka? Koliko su aktivni, šta su njihovi politički ciljevi?
MUHAREMOVIĆ: Kroz svojih osam godina u politici vidio sam kako su mladi Bošnjaci u Danskoj itekako aktivni u politici. Ne samo u klasičnim političkim strukturama i organizacijama, političkim strankama nego i u nevladinim i humanitarnim organizacijama, sportskim klubovima i raznim udruženjima. Neko će se možda pitati zašto pod aktivizam stavljam i sportske klubove i razna udruženja, ali u državi kao što je Danska aktivizam i sudjelovanje u radu “civilnog društva” (npr. kao trener ili blagajnik u lokalnom karate-klubu) se gleda kao jedan od temelja zdravog društva. Mladi Bošnjaci se angažuju u debatama, iznose svoja mišljenja, pomažu drugima i pokušavaju dati svoj doprinos ka cilju koji je vezan za napredak Danske, naroda u njoj i u svijetu van nje.
STAV: Na predstojećim izborima jedan ste od petnaest kandidata bh. porijekla. Bosanskohercegovačka zajednica u Danskoj u tome se ističe u odnosu na druge evropske zemlje. Šta Vas i Vaše kolege motivira za ulazak u politiku?
MUHAREMOVIĆ: Polazim od sebe, motivacija za ulazak u politiku može se naći u tome što imam želju da pomažem svojim sugrađanima i da dam doprinos u razvijanju svoje lokalne zajednice. Isto tako sam motivaciju našao i u izreci Na mladima svijet ostaje, jer smatram da u politici, između ostalog, fali mladih ljudi, ali isto tako žena i osoba iz etničkih manjina i da je ustvari to pomalo žalosno. Zato je raznolikost kandidata iz bosanskohercegovačke zajednice na ovim izborima odličan primjer danskom društvu kako možemo imati političku sferu u kojoj ima mjesta za starije i mlade, muškarce i žene, osobe raznih ideoloških opredjeljenja i vjeroispovijesti. Mislim da svi kandidati iz bh. zajednice imaju motivaciju za politiku zato što su osjetili šta znači politika i gdje politika može da vodi jednu zemlju i da je važno angažovati se u društvu u kojem žive. Svako ima svoje ciljeve, ideje i motivacije, ali zajedničko je to što svi imamo cilj da promovišemo demokratiju, svoje porijeklo i istinsku želju da doprinosimo pozitivnom razvijanju naših lokalnih zajednica i države u kojoj živimo.
STAV: Koliko svojim političkim uspjehom možete doprinijeti jačanju vlastite zajednice u Danskoj i domovine Bosne i Hercegovine?
MUHAREMOVIĆ: Vijećnik sam u općini u kojoj je, slobodno mogu reći, jedna od najvećih koncentracija stanovnika bosanskohercegovačkog porijekla u Danskoj. Zato sam kao vijećnik i politički kandidat bh. porijekla, koji je 2017. godine dobio veliko povjerenje bh. zajednice u Brøndbyju, jako svjestan njihovih izazova s kojim se suočavaju i želja te svaki dan pokušavam da pomognem gdje mogu, od pitanja prevoza zemlje iz bašta, borbe da naše udruženje dobije prostorije od općine, uspostavljanja kontakta između bh. zajednice i općinske administracije itd. Sve su to male stvari koje jačaju našu zajednicu ovdje u Brøndbyju i, što na kraju krajeva, jača našu poziciju kao “ambasadora” Bosne i Hercegovine prema našim sugrađanima drugog porijekla i iz drugih zajednica koliko i većinskom narodu Dancima. No, na ovo pitanje možda bi najbolje mogla odgovoriti bosanskohercegovačka zajednica u Brøndbyju.
STAV: Da li s kolegama iz Vaše političke partije razgovarate o Bosni i Hercegovini? Koliko su oni ustvari zainteresirani za stanje u našoj zemlji?
MUHAREMOVIĆ: Svakako. Svojim kolegama u općinskom vijeću, a pogotovo unutar svoje partije, predložio sam da pokušamo uspostaviti kontakt s općinama u Bosni i Hercegovini s kojima bismo aktivno mogli sarađivati i dijeliti iskustva da bismo stvorili temelj saradnje sestrinskih ili prijateljskih gradova. U svom angažmanu u međunarodnom odboru Socijaldemokratske omladine Danske (u kojem sam do prije godinu i po bio predsjednik) duboko sam angažovan po pitanju Bosne i Hercegovine i regije, a planirali smo da radimo projekte u Bosni i Hercegovini s omladinskim i studentskim organizacijama. Nažalost, pandemija nas je zaustavila u daljnjem planiranju, ali sad ćemo ponovo početi s ovim projektom. Također, kroz svoj angažman u međunarodnom odboru imam jedinstvenu priliku sastajati se sa značajnim političkim imenima koja se bave pitanjima međunarodnog karaktera, gdje rijetko kad propustim priliku da spomenem Bosnu i Hercegovinu. Tu sugerišem i kakav bi pristup danskih političara i danske vlade trebao biti prema njoj i kakvu odgovornost imaju prema Bosni i Hercegovini.
STAV: Koji su Vaši dosadašnji rezultati u političkoj karijeri?
MUHAREMOVIĆ: Moji dosadašnji rezultati uglavnom se odnose na pitanja lokalnog karaktera. Ali, između ostalog, mogu spomenuti da sam uspio na budžet staviti gotovo milion danskih kruna godišnje za poboljšanja “Nyttehaver” (male vikendice s pripadajućim zemljištem koju stanovnici općine mogu iznajmiti vrlo povoljno), koju koristi mnogo ljudi bosanskohercegovačke zajednice u Brøndbyju. Isto tako je u budžetu za sljedeću godinu planiran novac za tzv. “propusnicu za slobodno vrijeme”, što znači da ćemo omogućiti djeci iz manje dobrostojećih porodica da se učlane u sportske klubove i udruženja, što inače ne bi mogli jer nemaju sredstva za članarine, opremu i tako dalje.
STAV: Šta, u kontekstu bosanskohercegovačke zajednice, očekujete od predstojećih novembarskih izbora u Danskoj?
MUHAREMOVIĆ: Očekujem da će osobe bosanskohercegovačkog porijekla u još većem broju izaći na izbore i podržati svoje kandidate i da će predstojećim uspjehom kojem se svi iskreno nadamo za sve bh. kandidate iz svih partija stvoriti veći interes za politiku u Danskoj, te da će inspirisati naše ljude da se angažuju da na sljedećim lokalnim i regionalnim izborima imamo još više kandidata, a možda i kandidata za parlamentarne izbore. Bilo bi to izuzetno značajno za našu zajednicu.
STAV: Zajednica bh. državljana u Danskoj izuzetno je aktivna. Da li mladi koji su rođeni u Danskoj, a imaju porijeklo iz Bosne i Hercegovine, nastavljaju put starije generacije koja je učinila dosta mnogo napora za organiziranje Bošnjaka u Danskoj?
MUHAREMOVIĆ: Koliko vidim, taj rad će se nastavljati i među mlađim generacijama rođenim u Danskoj. Mladi našeg porijekla su se angažovali u Omladinskom saveza BiH (Bosnisk Ungdomsforbund), u sportskim klubovima (npr. Bosna IF iz Brøndbyja), u džematima ili u udruženjima kao što su BUK-Kopenhagen i BKC. Pozitivan i optimističan sam da će se taj rad nastaviti iako nam je polazna tačka drugačija nego kod one starije, ratne izbjegličke generacije. Ipak, imamo bitnu zajedničku tačku, a to je naša domovina Bosna i Hercegovina.
