Nakon rezultata američkih predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio bivši predsjednik, republikanac Donald Trump, mediji su ispunjeni različitim komentarima o tome šta su bili uzroci poraza potpredsjednice Kamale Harris.

Prosječni su Amerikanci smatrali da administracija Josepha Bidena nije vodila ispravnu ekonomsku politiku, da je inflacija bila nepotrebno visoka i da plaće odnosno satnice nisu pratile rast cijena.

Priča o pravu žena na pobačaj očigledno nije uspjela animirati glasače da podrže demokratsku agendu o ovom pitanju. Pokušaj demokratskog štaba da Trumpa prikaže kao nekoga ko će ugroziti američku demokratiju također nije bio uspješan.

Međutim, iako je ovo sa sigurnošću velika Trumpova pobjeda, posebno ako se uzme u obzir da će njegova stranka imati većinu u Senatu i da vodi u utrci za Kongres, moglo bi se reći da su izbori ipak bili tijesni i neizvjesni.

U konačnici, republikanski kandidat ima 312 elektorskih glasova u odnosu na 226 koliko je osvojila Harris, što je ukupno 86 glasova razlike, a to znači da je pola od toga bilo presudno. U sedam neodlučnih država (swing states) Trump je osvojio sve elektorske glasove i zbog toga se pobjeda čini uvjerljivom.

Ipak, cijeli ishod zavisio je od oko 250 hiljada glasova u nekoliko država i da je tu rezultat bio malo drugačiji pobjednica izbora bi bila Kamala Harris. Naprimjer, u Georgiji je na izbore izašlo preko pet miliona ljudi, a da svi 16 elektora pripadne Trumpu presudilo je 117.000 glasova. U Wisconsinu je među tri i po miliona birača koji su izašli na izbore „prelomilo“ svega njih 30 hiljada, čime je Trump dobio svih 10 elektora, dok je u Michiganu, državi u kojoj je Harris očekivala pobjedu zbog velikog broja pripadnika manjina koji žive u toj saveznoj državi na sjeveru SAD-a, na 5.5. miliona glasača Republikanska stranka osvojila svih 15 elektora jer je dobila 80 hiljada glasova više, a sličan odnos bio je i u Nevadi.

Zapravo, Kamala Harris, to je sasvim očigledno, nije uspjela animirati dovoljan broj svojih simpatizera i demokratskih glasača. Iako to nikada ne utječe na rezultat izbora, zanimljivo je da je u jednoj Californiji, koja je bastion Demokratske stranke, liberalnih i progesivnih politika, i u kojoj je rođena i gdje je gradila svoju pravničku i političku karijeru, Harris osvojila 4 miliona glasova manje nego Biden prije četiri godine, skoro milion manje u New Yorku, 700 hiljada u Illinoisu, u Saveznoj državi Washington oko 300 hiljada manje nego Biden prije četiri godine.

S druge strane, Trumpov je rezultat porastao u demokratskim državama New Mexicu, Minnesoti, Virginiji, New Yorku, što je u konačnici i rezultiralo njegovom pobjedom i kada je riječ o ukupnom broju glasova na nacionalnom nivou.

Rezultati u gotovo svim saveznim državama pokazuju da Amerikanci nisu bili zadovoljni demokratskom politikom u protekle četiri godine, ali i da sama Kamala Harris nije bila kandidat koji može pobijediti Trumpa. Da li joj je podrška uskraćena zbog spola, boje kože i porijekla, ili zbog činjenice da je previše balansirala između umjerenih i krajnje lijevih stavova, sigurno će biti analizirano u narednom periodu.