Šetnja glavnom ulicom u Hamtramcku u Michiganu čini se kao obilazak svijeta. Prodavanica kobasica i istočnoevropska pekara nalaze se pored jemenske robne kuće i bengalske trgovine odjećom. Crkvena zvona zvone uz ezan.

"Svijet u pet kvadratnih kilometara“ je Hamtramckov moto, tu se govori  oko 30 različitih jezika na području od pet kvadratnih kilometara.

Ovog mjeseca grad na srednjem zapadu s 28.000 stanovnika izabrao je muslimana za gradonačelnika i gradsko vijeće, postavši prvi grad u Sjedinjenim Državama koji ima muslimansku vlast.

Iako su u prošlosti bili diskriminirani, muslimanski stanovnici su se integrirali u ovaj multikulturalni grad i sada čine više od polovice njegovog stanovništva.

Unatoč ekonomskim izazovima i intenzivnim kulturnim raspravama, stanovnici Hamtramcka različitih vjera i kulturnog porijekla koegzistiraju u harmoniji, li hoće li Hamtramck biti pravilo ili iznimka?

Historija Hamtramcka, od njegovih početaka kao grada njemačkih naseljenika do danas, prvog američkog grada s muslimanskom većinom, urezana je na njegove ulicama.

Postoje trgovine s natpisima na arapskom i bengalskom, u izlozima se mogu vidjeti izvezeni odjevni predmeti iz Bangladeša i Jambiyasa, vrsta kratkog zakrivljenog mača iz Jemena.

Muslimanski stanovnici stoje u redovima da kupe paczki, neku vrstu poljske krofne punjene kremom.

"Nije neobično vidjeti neke cure u minicama i sa tetovažama, a druge pod burkama kako hodaju istom ulicom. Mi smo ovo", kaže Zlatan Sadiković, bosanski imigrant koji posjeduje kafić u centru Hamtramcka.

Samo nekoliko koraka od predgrađa Detroita, Hamtramck je nekoć bio dio epicentra američke automobilske industrije, kojim je dominirala tvornica General Motorsa koja se nalazila na granici s 'Motor Cityjem'.

Prvi Cadillac Eldorado sišao je s proizvodne trake u Hamtramcku 1980-ih. Tokom 20. stoljeća bio je poznat kao "Mala Varšava" jer su poljski imigranti hrlili tamo radi proizvodnje. Grad je bio jedna od stanica na američkoj turneji pape Ivana Pavla II, rođenog u Poljskoj. Godine 1970. 90% grada bilo je poljskog porijekla.

U tom je desetljeću, međutim, u Sjedinjenim Državama započeo dugi pad proizvodnje automobila, a mlađi i bogatiji Poljaci počeli su se seliti u predgrađa. Promjena je učinila Hamtramck jednim od najsiromašnijih gradova u Michiganu, ali je pristupačnost privukla imigrante.

Tokom posljednjih 30 godina, Hamtramck se ponovno transformirao kako bi postao destinacija za arapske i azijske imigrante, posebno iz Jemena i Bangladeša. Značajan dio današnjih stanovnika grada, 42%, rođen je u inozemstvu. Vjeruje se da više od polovice čine muslimani.

Sastav novoizabrane gradske vlade odražava demografske promjene u Hamtramcku. Vijeće će uključivati ​​dva bengalska Amerikanca, tri Amerikanca iz Jemena i jednog poljsko-američkog preobraćenika na islam. Sa 68% glasova, Amer Ghalib je prvi jemensko-američki gradonačelnik u SAD-u.

Rođen u selu u Jemenu, preselio se u Sjedinjene Države kada je imao 17 godina i prvo je radio u tvornici plastičnih autodijelova u blizini Hamtramcka. Kasnije je naučio engleski i sada radi kao zdravstveni radnik.

Ali Hamtramck "nije Disneyland", kaže Karen Majewski, odlazeća gradonačelnica koja je na toj dužnosti bila 15 godina prije nego što je podnijela ostavku. "To je samo malo mjesto. I imamo sukobe."

Trvenja su nastala 2004. godine nakon glasanja za javno emitiranje ezana. Neki stanovnici tvrde da zabrana barova u blizini džamija šteti lokalnoj ekonomiji. Prije šest godina, kada je postao prvi američki grad koji je izabrao vladu s muslimanskom većinom, štampa diljem svijeta izvještavala je o Hamtramcku.

Neki tadašnji medijski izvještaji davali su sliku "napetog" grada s velikim priljevom muslimana. Voditelj nacionalne televizije pitao je boji li se Majewska biti gradonačelnica. Bilo je čak i nagađanja da bi gradska vijećnica pod kontrolom muslimana mogla provoditi islamski zakon.

"U Hamtramcku ljudi kolutaju očima na takve komentare", kaže Majewska, koji je "zadovoljna" što je Hamtramck bio zajednica dobrodošlice i što je "prirodno" da novi stanovnici glasaju za one koji razumiju njihovo iskustvo i njihove jezike.

Grupa stručnjaka iz Pew Research Centra procjenjuje da je u SAD-u 2020. živjelo oko 3,85 miliona muslimana, što predstavlja otprilike 1,1% ukupnog stanovništva. Predviđa se da će do 2040. muslimani postati druga najveća vjerska skupina u Sjedinjenim Državama, nakon kršćana. Unatoč sve većoj prisutnosti, muslimani u Sjedinjenim Državama često su bili izloženi predrasudama.

Dvadeset godina nakon napada 11. septembra, islamofobi nastavljaju progon muslimana i drugih arapskih Amerikanaca. Otprilike polovina odraslih muslimana u Sjedinjenim Državama izjavila je za Pew 2016. da su pretrpjeli neki oblik lične diskriminacije, dok je tadašnji kandidat Donald Trump predložio da se stavi veto na migrante iz zemalja s muslimanskom većinom u Sjedinjenim Državama.

Istraživači su također otkrili da se od svih vjerskih skupina muslimani i dalje suočavaju s najnegativnijim stavovima američkog društva.

Više od polovine Amerikanaca kažu da lično ne poznaje niti jednog muslimana, ali Hamtramck je živi primjer kako znanje smanjuje islamofobiju. Kada se Shahab Ahmed kandidirao za vijećnika ubrzo nakon napada 11. septembra, suočio se s teškom bitkom. "Po cijelom gradu su bili leci na kojima je pisalo da sam ja dvadeseti otmičar koji nije uspio ući u avione", rekao je.

Nakon poraza na izborima 2001. Ahmed je pokucao na vrata komšija da se predstavi. Izabran je dvije godine kasnije, postavši prvi Hamtramckov muslimanski općinski funkcioner. Od tada je u gradu porasla podrška muslimanskoj zajednici.

Godine 2017., kada je Trumpova administracija nametnula veto na ulazak migranata iz zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom, stanovnici grada su se okupili na demonstracijama. "To je nekako mobiliziralo i ujedinilo mnoge ljude jer svi znaju da, da biste živjeli u Hamtramcku, morate poštivati ​​druge", kaže Razi Jafri, koreditelj dokumentarnog filma "Hamtramck, SAD".

Muslimani su također postali vidljiviji na nacionalnoj sceni, 2007. demokrat iz Minnesote Keith Ellison postao je prvi muslimanski kongresmen. Danas američki Kongres ima četiri muslimanska člana.