Od 60 miliona stanovnika Italije, muslimani čine 5 posto, odnosno tri miliona. Italija je unutar Evropske unije treća po broju stanovnika i ima treću muslimansku manjinu po brojnosti, odnosno 11. po procentima u EU. Nažalost, većina muslimana pripada imigrantskim zajednicama koje nisu dovoljno integrirane u društvu, što se odražava na njihov status, prava, imidž i na kraju na halal-ekonomiju.

Većina muslimana koji žive u Italiji uglavnom su porijeklom iz Maroka – 449.900, Albanije – 205.300, Bangladeša – 138.800, Pakistana – 119.700 i Senegala – 108.500.

HALAL-TRŽIŠTE ITALIJE TEŠKO 5 MILIJARDI DOLARA

Kada je francuski lanac brze hrane “O'Tacos” 2020. godine najavio da će prodavati svoje halal certificirane zamotuljke od mesa i povrća u Italiji, mnogi italijanski muslimani doživjeli su ovaj potez kao znak da halal postaje mainstream u njihovoj zemlji. “'O'Tacosova prva italijanska franšiza otvorit će se u januaru 2022. u Rimu, što je bilo planirano ranije, ali je prolongirano zbog Covid-19. U planu je otvaranje objekata u većim italijanskim gradovima, uključujući Milano i Bolognu”, rekao je Yassin Baradai, osnivač milanske kompanije “Meem Communication”.

“O'Tacos” nije jedina inicijativa za maloprodaju hrane prilagođene muslimanima koja cilja halal-potrošače u Italiji. U januaru 2020. godine “Baradai” je pokrenuo italijansku web-platformu za e-trgovinu “Deenary.com”, koja prodaje halal-hranu i kozmetiku zajedno s odjećom za muslimanke.

“Ideja za stranicu proizašla je iz potrebe da se direktno cilja na muslimanske potrošače u Italiji, čiji su zahtjevi za halal-proizvodima u velikoj mjeri zanemareni u italijanskim masovnim maloprodajnim kanalima”, smatra Baradai.

lako je Italija treća najveća ekonomija u Evropi, domaće tržište halal-hrane još uvijek je nerazvijeno, posebno u poređenju sa zrelijim tržištima u Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj. Izvršni direktor “World Halal Authority” Mohamed Elkafrawy tvrdi da u Italiji postoji oko 500 halal-proizvođača hrane.

“Halal-tržište u Italiji vrijedi 5 milijardi dolara, a 80 posto preduzeća je dobilo međunarodne certifikate od WHA u Italiji. Ova hrana i kompanije su imali priliku da povećaju svoju proizvodnju za najmanje 20 posto otkako su dobile halal-certifikat, ali mnoge kompanije su daleko premašile taj iznos od certifikacije”, rekao je Elkafrawy za Salaam Gateway.

Integracija ovog tržišta se poboljšava, ali je potreban veći napredak.

Godine 2018. SmartHalal.it je pokrenuo prodaju halal certificiranih vrhunskih italijanskih mesnih jela od govedine i ćuretine direktno potrošačima širom Italije, Evrope i Bliskog istoka.

“Kada smo započeli izvrsnost italijanske hrane, nije bila lahko dostupna italijanskoj i međunarodnoj muslimanskoj zajednici i cilj naše stranice je bio da učini dostupne kvalitetne italijanske proizvode halal-potrošačima”, kaže osnivač i izvršni direktor Omar Vincenzo.

Tokom pandemije zabilježili su pad veleprodaje, ali su povećanje narudžbi ostvarili preko drugih lanaca prodaje.

Većina italijanskih muslimana uglavnom kupuje halal-certificirane proizvode u hiljadama malih supermarketa raštrkanih širom zemlje koji se uglavnom snabdijevaju uvozom iz Maroka, Francuske, Španije i Njemačke. Ove činjenice su prilika i za bosanskohercegovačke halal-proizvođače hrane.

“U velikim supermarketima teže je pronaći halal-certificirane artikle proizvedene u Italiji, iako se to polahko mijenja. Postoji puno halal-hrane koja se proizvodi u Italiji, ali im se ne daje dovoljno prostora na policama u maloprodajnim objektima i na jelovnicima restorana. Halal-hrana nema potrebnu reklamu, a tu je i mala svijest o halal-konceptu proizvodnje i ishrane te slaba komercijalna pažnja prema rezidentnim muslimanskim potrošačima”, ističe Baradai.

Iako domaća potražnja za halal-hranom još uvijek nije u potpunosti zadovoljena od strane italijanskih dobavljača, sve veći broj domaćih proizvođača hrane, posebno velikih izvoznika, implementirao je halal-standard kvalitete, što je ulaznica na dinamična međunarodna muslimanska tržišta.

PANDEMIJA UBRZALA HALAL-CERTIFIKACIJU

Italija se može pohvaliti s najviše prehrambenih proizvoda sa zaštitom i oznakama porijekla i geografskim oznakama akreditiranim u Evropskoj uniji. Sve veći broj ovih proizvoda ima halal-oznaku. Među prvima koji su dobili halal-certifikat bili su “Mozzarella di Buffalo DOP” 2011. i “Pecorino Toscano DOP” 2013. godine.  

“Među najtraženijim italijanskim proizvodima certificiranim od strane WHA su sušene tjestenine, sve vrste konzervi, sirće, maslinova ulja, kao i sušeno voće, prerađeno meso i sirevi”, ističe Elkafrawy.

Primjeri poznatih svjetskih brendova koji imaju halal-certifikat jesu “Barilla”, “De Cecco” i “La Molisana” (sušena tjestenina), “Mutti”, “La Doria” i “Le Due Valli” (konzervirani paradajz i umaci), “Granarolo”, “Parmalat” i “Mukki” (mlijeko i mliječni proizvodi), te “San Pellegrino” i “Ferrarelle” (mineralna voda).

Potražnja za halal-certifikacijom dodatno je porasla tokom pandemije, a to je zbog potrage za potentnijim tržištima. Italija ima šta da ponudi iz svoje halal-proizvodnje tržištima koja traže premium proizvode na Bliskom istoku, ali i na Dalekom istoku, odnosno u Maleziji i Indoneziji. Nije iznenađenje da je najprodavaniji halal-proizvod u Italiji i širom svijeta ujedno i najpopularniji italijanski desert tiramisù.

ISLAMOFOBIJA NA TEMELJIMA FAŠIZMA

Italija je jedna od najopterećenijih članica EU na Mediteranu migracijama iz Afrike, što je povećalo nivo ksenofobije, rasizma i islamofobije u zemlji u kojoj se i dalje osjeti naslijeđe fašizma. Pored navedenog, okolnosti pandemije su dodatno usložnile društvene odnose.

Prema nedavno objavljenom izvještaju o islamofobiji u Evropi u 2020. godini, za Italiju se navodi nedostatak službenih podataka o nasilju koje je utemeljeno na antiislamizmu.

Na italijanskoj političkoj sceni, kad je u pitanju odnos prema muslimanima, dominira djelovanje krajnje desničarskih stranaka koje zahtijevaju neophodnost smanjenja muslimanskog prisustva u Italiji, uz tvrdnju da je Italija žrtva “islamske kolonizacije”. S druge strane, pojedine stranke različitog usmjerenja koriste muslimansko prisustvo samo u prilikama koje im omogućavaju postizanje političkih ciljeva.

Politički akteri kao što je Giorgia Meloni i njena stranka Fratelli d’Italia zajedno s pojedinim medijima kao što je Libero su među onima koji promoviraju neophodnost izbjegavanja sve veće prisutnosti muslimana u Italiji, ali i stranaca. Fondacija “Farefuturo” stoji iza Prvog izvještaja o islamizaciji Evrope, koji promovira italijansku kulturu i pridaje značaj organiziranju javnih događaja i projekata kako bi potvrdili kršćanske korijene evropske civilizacije. Njen predsjednik Adolfo Urso započeo je svoju političku karijeru početkom 1980-ih s desničarskim Italijanskim društvenim pokretom (MSI). Danas je senator Republike Italije i član stranke Fratelli d’Italia, čiji je Ured za studije podržao publiciranje izvještaja. Iz navedenog je jasno da islamofobiju vode fašistički nadahnuti politički predstavnici.

S druge strane, uloga pape Franje i predstavnika muslimanske zajednice su relevantne u nastojanju da promoviraju pozitivnu integraciju svih društvenih komponenata.