Društvo | 13.10.2021.

Hajr-djelo mladih entuzijasta

Skupina mladića uredila je dio riječnog toka u neposrednoj blizini izvorišta Stuba, obnovila dva oronula drvena mlina te napravila nekoliko drvenih mostića i drugih popratnih drvenih objekata. Danas, nešto više od godinu kako je počela akcija čišćenja i uređenja, Pivnice predstavljaju atraktivno i privlačno izletište za ljubitelje čistog zraka i pitke vode, šume i zelenila, te vrlo inspirativnih pejzaža. A posao još nije završen

AMIR SIJAMHODŽIĆ

Izvorište i gornji tok rijeke Pivnice prirodna je oaza koja je od pamtivijeka koristila okolnom stanovništvu. Nekad je to bilo mjesto u kojem se obrađivala zemlja, napasala stoka, odlazilo po vodu, te gotovo bez prekida mlinarilo na desetak drvenih vodenica.

Nešto kasnije, pojavom električne energije i “strujnih mlinova”, izgradnjom pumpnih stanica za vodosnabdijevanje, te modernizacijom poljoprivrede, odustajalo se od svakodnevnog odlaska na izvore i bunare, od ekstenzivnog stočarstva, od mljevenja žita na vodeni pogon, pa su Pivnice postajale mjesto povremeno organiziranih izleta i malonogometnih turnira. Međutim, u najnovije vrijeme Pivnice su ušle u fazu vraćanja svom prvobitnom stanju, pašnjaci su se počeli pretvarati u šumarke i šiblje, a oronule drvene vodenice zarastati u johove i vrbove krošnje. Samo je rijeka i dalje tekla, braneći se od svake promjene. I sve bi se najvjerovatnije i vratilo svom praiskonu da nije čovjeka koji ne može bez prirode. Tako je i bilo i u Pivnicama kada je skupina mladića odlučila urediti dio riječnog toka u neposrednoj blizini izvorišta Stuba, obnoviti dva oronula drvena mlina te napraviti nekoliko drvenih mostića i drugih popratnih drvenih objekata. Danas, nešto više od godinu kako je počela akcija čišćenja i uređenja, Pivnice predstavljaju atraktivno i privlačno izletište za ljubitelje čistog zraka i pitke vode, šume i zelenila, te vrlo inspirativnih pejzaža. Sve je ovo dovoljna argumentacija da se ovaj lokalitet kandidira i proglasi spomenikom prirode, a onda i jasno pozicionira na svim važnijim mapama seoskog turizma Unsko-sanskog kantona.

UREĐENJE IZLETIŠTA

Akcijom uređenja izletišta Pivnice već drugu godinu zaredom rukovodi Semir Pehlić, direktor Sportskog centra “Salih Omerčević” u Cazinu. S obzirom na to da živi u istoimenom naselju u neposrednoj blizini izletišta, u vrijeme izbijanja pandemije novog virusa korona 2020. godine odlučio je krenuti u ovaj projekt. Pehlić kaže da se ideja rodila nekoliko godina ranije, ali ga je pandemija potakla da krene u posao. Danas, godinu i po nakon početka radova, rezultati su više nego vidljivi. “Nekoliko nas u naselju godinama je pričalo kako bi trebalo urediti ovo izletište. Međutim, danas ćemo, sutra ćemo, i to se tako stalno prolongiralo. Ali kad je krenula korona, onaj prvi lock down u proljeće 2020. godine, odlučili smo da krenemo. Ja sam jednu noć sanjao kako renoviram mlin Novak. Kad sam se probudio, otišao sam u Cazin i kandidirao projekt kod Omladinske banke, koja nam je ubrzo dala odobrenje. To je bio dovoljan razlog za okupljanje omladine u selu. U početku nas je bilo 15-20 momaka, ali kasnije, kako su dani odmicali, ostajalo nas je sve manje i manje. Na kraju smo ostali nas četverica koji i danas brinemo o izletištu nastojeći ga dodatno obogatiti novim sadržajima. Osim mene, još su bili uključeni Sevad, Sefer, Nedžad, Bakir, Jasmin, Hazim, Dženis, Fikret, Mirsad, Šemsudin, Hasan, Ćerim, Amko, Nećko, Kemal, Mustafa i još neki drugi. Pored Omladinske banke, u projekt je bio uključen i gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević, te veliki broj mještana, posebno onih koji žive u dijaspori. Ljudi su davali od 50 do 1.000 KM. To je bio takav entuzijazam i želja da se pomogne da je to prosto neopisivo. Uključili su se i privrednici iz Bužima i Cazina, posebno mještani bužimskog naselja Konjodor. Od Grada Cazina dobili smo pomoć u građevinskim mašinama i pijesak za nasip. Mještani Arif, Selim i Rasim su dali kestenje za badnjeve i žlijebu. Kad smo počeli s radovima, sve je bilo zaraslo u šumu. To je bilo strašno, katastrofa. Oko 10 dana smo proveli krčeći raslinje i šikaru. Jedna vrba je bila izrasla kroz mlin Starac i razvalila krov. Uglavnom, većina radova izvođena je ručno, uz upotrebu kestenovog drveta.”

Za uređenje cijelog izletišta urađen je i idejni projekt koji se sastoji iz dva dijela. Semir Pehlić pojašnjava da je prvi dio projekta završen, dok se polahko radi i na drugom dijelu: “Prvi dio projekta podrazumijevao je uređenje izletišta, izgradnju mlina Novaka, četiri drvena mostića, jednog šadrvana, bunara Stuba, te izgradnju staza i pristupnih puteva. Sve ovo je završeno i koštalo je između 10.000 i 15.000 KM, ne računajući rad aktivista. Druga faza podrazumijeva dodatno opremanje sadržajima. Riječ je o obnovi drugog mlina, Starca, potom uređenju travnatog malonogometnog igrališta, izgradnji dva jezera, dječije igraone, te još nekoliko šadrvana. Već je spremna građa i lim za dva šadrvana. Sve je iskrčeno, a na Starcu su već namontirani i žlijeba i badanj. Vjerujem da će mlin vrlo brzo biti stavljen u funkciju. Moramo čim prije napraviti preliv za žlijebu, pa kad nadođu vode, da nam ne napravi štetu na badnju. Uzvodno od Starca iskopali smo jezerce i tek ga namjeravamo urediti. Drugo, veće jezerce planirano je između dva mlina, na privatnom zemljištu koje nam je poklonio jedan čovjek. U planu je i da se na pola kilometra od izletišta napravi veliki parking za posjetioce te popravi prilazni put, koji bi služio za pješake. I za drugi dio projekta smo već dobili podršku od Omladinske banke i Grada Cazina. Puno posla nas očekuje i kad je riječ o novim radovima, ali i kad je riječ o održavanju izletišta.”

NEPRESUŠNI IZVORI BOGATSTVA

U slivu rijeke Pivnice u nedavnoj prošlosti bilo je čak 13 drvenih mlinova. Od izvorišta pa nizvodno do Ljubijankića mosta nalazili su se: Mali mlin pod Pehlića kosom i Ogranovićima, Stuba pod Dervićima, Ostrika između Dervića i Kržalića, potom Starac, Novak, Balića mlin, Toromanski mlin, Bužimski ili Pivnica mlin, Fejzagića mlin, Aganov mlin, Karlinac, Nahin mlin i Vitlovi. Tragovi nekih od njih vidljivi su i danas, dok je većina nestala.

Semir Pehlić i njegovi prijatelji obnovili su dva mlina, Novak i Starac. “Po pričanju starijih, svojevremeno je svih trinaest mlinova neprekidno mljelo i ljudi opet nisu stizali samljeti sve žito. Did Arif imao je svoj red u više mlinova i u svakom je znao čekati po 15 dana na svoj red. Od svih tih mlinova na našem izletištu su dva, Starac i Novak, koji se nalaze na vodnom području Pivnice, rječice koja čini granicu između grada Cazina i općine Bužim. Zemljište u okolini uglavnom je privatno, a uz samu rijeku je javno dobro. Obnova Novaka završena je prošle godine i već dugo na njemu se može mljeti žito. Pored toga, uređen je i njegov okoliš s popratnim drvenim objektima. Unutar mlina, na mjestu gdje su se nekad vezali konji dok bi gazda mlinario, sad smo postavili klupe i između njih ognjište za vatru gdje se može i roštilj zapaliti, a u hladnijem dijelu godine malo i ugrijati. Kad je bilo otvaranje mlina, tu je došla sva ovdašnja politička krema. Došao je i premijer Unsko-sanskog kantona. Napravili smo veliki događaj, pripremili domaću hranu, 'masance', pite, pogače... Na drugom, uzvodnom mlinu Starcu radovi se privode kraju. Već su postavljeni žlijeba dužine 7 te badanj od 6,7 metara. Nevezano za ovaj naš projekt, obnavlja se još jedan mlin u Fejzagićima, u blizini Ade ribara. Sad je nekako trend obnova starih mlinova, ali mnogi u tome prave greške jer se ne drže principa da sve bude urađeno od izvornih materijala. Mi nastojimo većinu toga uraditi kako je nekad bilo, najčešće koristeći kestenovo drvo. Jedino što do sada nismo uspjeli jeste šilma. Za sad smo stavili prikladan lim, ali možda u budućnosti uspijemo i taj dio zamijeniti, bude li sredstava. Kod svega ostalog smo u cijelosti ispoštovali princip autentičnosti materijala”, ističe Pehlić, dodajući da se trenutno radi i put koji iz njegovog naselja vodi u Fejzagiće. Završetkom tog puta, tvrdi, ovo će izletište još više dobiti na značaju. “Najveća pogodnost za svako izletište je voda, jer taj efekt je nezamjenjiv. Na izletištu Pivnice, i kad je najveća suša, uvijek ima vode. Ova godina je bila sušna, ali ni rijeka ni izvor Stuba nisu presušili. Riječno korito je tokom cijelog ljeta imalo dovoljno vode. U zimu i proljeće i vodostaj i proticaj su puno veći, pa rijeka pravo nabuja i prelazi drvene mostiće. Tad su i najljepše slike prirode. Poseban izvor je Stuba. Voda je na njemu i usred ljeta hladna k'o led ledeni, da u njoj haman ni minutu ne možeš ruke držati. Taj izvor nikad ne presušuje. Inače, na cijelom izletištu voda je za piće i na izvoru i na rijeci.”

SIN “ZLATNOG LJILJANA”

Semir Pehlić rođen je 1987. godine. Svršenik je Odsjeka za sport i tjelesni odgoj Pedagoškog fakulteta u Bihaću. Tri godine je radio u službi Gradskog vijeća grada Cazina, a od prije četiri mjeseca je direktor Sportskog centra “Salih Omerčević”, pod čijom su nadležnošću Sportska dvorana, gradski stadion FK “Krajina” i SRC “Alinac”, a ubrzo bi trebao biti i zatvoreni bazen projektne vrijednosti oko 5 miliona KM, koji je u fazi izgradnje. Po njegovim riječima, uređenje izletišta Pivnice kod okolnih ljudi dodatno je probudilo i ojačalo ljubav prema domovini i zavičaju. Kako naglašava, nizvodno u slivu Pivnice ima dvije zemljišne parcele koje bi vrlo rado, ako sve zaživi kako su i zamislili, uvakufio za potrebe širenja izletišta. “Ja sam odrastao u Pivnicama, tu sam proveo najljepše godine mladosti i kao dječak osam godina čuvao ovce na mjestu današnjeg izletišta, ali i po okolnim proplancima. Zato sam i posebno vezan za ovo mjesto. Stalno nastojim biti aktivan u svom selu koje ima sve neophodne pretpostavke za kvalitetan život. Naselje ima vrlo kvalitetnu komunalnu infrastrukturu, s redovnim vodosnabdijevanjem, te s vrlo kvalitetnom niskonaponskom mrežom. Tu su još i telefonski i internetski priključci, potom ulična rasvjeta, te asfaltiran lokalni put koji se redovno održava u toku cijele godine. Građani za redovno održavanje komunalne infrastrukture i konzumiranje navedenih usluga plaćaju godišnju komunalnu taksu u iznosu od 60 KM. Ja sam nekako zadužen za većinu aktivnosti u selu i džematu. U toku zime koordiniram čišćenje snijega do svake kuće. Ljudi se bave poljoprivredom, neki rade u javnom ili privatnom sektoru u gradu Cazinu, a dosta njih i u dijaspori. Pivnice imaju i vlastiti džemat s džamijom i mektebom. Tu sam već neko vrijeme član Džematskog odbora. Džemat broji oko 45 domaćinstava s oko 100 muških osoba iznad 12 godina koje plaćaju vazifu. Kad svi plate vazifu, opet nam nedostaje oko 2.000 KM, što svi skupa naknadno pokrijemo kroz dobrovoljne priloge. Visina vazife za nezaposlene iznosi 60 KM. Oni koji su zaposleni u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji plaćaju po 100 KM, a oni koji rade u Austriji, Njemačkoj ili Švicarskoj njihova obaveza je 300 KM. Hvala Bogu, svi svoje obaveze redovno izmiruju. Osim redovne plaće, kroz dobrovoljna davanja uvijek osiguramo i 13. plaću za imama, koja je u 2020. godini iznosila oko 2.000 KM. Pored toga, svakog ramazana počastimo imama i za učenje mukabele, što bude neka vrsta bajramske hedije”, naglašava Semir Pehlić.

Semir ima tri sestre. Otac mu je poginuo u proteklom ratu, u vrijeme “Februarske ofanzive” na Hasinom Vrhu. Bio je pripadnik 510. brdske brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine, a posthumno je odlikovan “Zlatnim ljiljanom”. Semir naglašava da nema namjeru nigdje seliti, pogotovo ne izvan Bosne i Hercegovine. “Oženjen sam, imam dvoje djece, imam posao i riješeno stambeno pitanje. Namjeravam ostati u Bosni i nastaviti raditi koliko mogu i znam. Dug je to koji osjećam prema rahmetli ocu, ali i svim poginulim, ranjenim i demobilisanim borcima koji su se borili za ovu državu. A mogao sam otići vani kad većina drugih nisu. Ne kajem se zbog toga jer smatram da neko mora i ostati u Bosni i Hercegovini i brinuti o njenom opstanku i njenoj budućnosti”, završava Semir Pehlić.

Stavovi koje zastupaju autori nisu nužno i stavovi uredništva. Nijedan dio ovog izdanja ne smije se umnožavati, kopirati ili na bilo koji način reproducirati i koristiti bez izdavačevog pismenog dopuštenja.

Povezani članci

Deset holandskih općina godinama tajno pratili džamije i islamska udruženja!

Nećemo zaboraviti sve ono što je uradio za Srebrenicu

Stari grad Ostrožac privlači sve veći broj posjetilaca

Fadil Cvrk: Dijaspora ništa ne traži osim prilike da pomogne državi