Tradicija prepisivanja Mushafa (Kur'ana) u Bosni i Hercegovini neraskidivo je povezana sa dolaskom Osmanlija i islama na ove prostore. Od njihovog dolaska, 1463. godine, pa do današnjih dana među Bošnjacima se pojavilo nekoliko vrhunskih kaligrafa i prepisivača.

Oni su, pored Riječi Božije, prepisivali i vrijedna djela iz islamskih nauka, matematike, medicine, farmakologije, astronomije, filozofije, logike, književnosti i drugih naučnih disciplina, što, između ostalog, potvrđuju i sačuvani primjerci u raritetnoj zbirci rukopisnih kodeksa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. 

Naučni oslonac

Stoljeća pamćenja: Gazi Husrev-begova biblioteka kao srce znanja Bosne i mjesto kojem se vraćamo

Među bosanskohercegovačkim prepisivačima Kurʼana posebno se ističe hfz. Ibrahim ef. Šehović, dugogodišnji imam Careve džamije u Sarajevu.

Ovaj vrsni kaligraf, kojeg Hamdija Kreševljaković ubraja u naše najznamenitije prepisivače Kur'ana, živio je u drugoj polovini 18. i početkom 19. stoljeća u sarajevskom naselju Bistrik.

Pouzdano se zna da je hafiz Šehović za svog života prepisao Kur'an najmanje 66 puta, jer je na svakom primjerku naveo koji mu je to po redu prijepis. Pojedine prijepise završavao je za nepunu godinu, a njegovi primjerci su, prema riječima Mehmeda Handžića, u Sarajevu "mnogo cijenjeni i nazivani su Mushafima Careva imama".

Nažalost, svi njegovi prijepisi Kur'ana nisu sačuvani.

Od ukupno 66 primjeraka, četiri se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, i to: trideset drugi, pedeset treći, pedeset šesti i šezdeset treći prijepis Kurʼana. Prijepisi su nastajali od 1780. do 1807. godine.

Pored prepisivanja Kur'ana, hafiz Šehović je prepisivao i pojedina djela iz islamskih nauka, među kojima se izdvaja bogato iluminirana zbirka dova Dalā’il al-ẖayrāt.

^{Početak zbirke dova Dalāʼil al-ẖayrāt sa bogato ukrašenim unvanom, prijepis hafiza Ibrahim ef. Šehovića iz 1195/1781. godine}

Na jednom od sačuvanih rukopisa hafiz Šehović je zabilježio da mu je to treći po redu prijepis ove zbirke dova, a završen je 1195/1781. godine.

Ovaj rukopis, pohranjen u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, ukrašen je izvanrednim unvanima, slikama harema u Mekki i Medini, lijepo izrađenim rozetama po rubovima pojedinih listova, a na koricama i preklopu utisnuti su pozlaćeni ornamenti.

^{Slike Mekke i Medine u rukopisu Dalāʼil al-ẖayrāt, prijepis hafiza Ibrahim ef. Šehovića iz 1195/1781. godine}

Ovaj neumorni prepisivač Riječi Božije umro je vjerovatno 1226/1811. godine, kada je dovršen njegov posljednji poznati prijepis Kur'ana.

(bosnianexperience.com)