U ovom programu ukupno 26 ljudi došlo je do Mjeseca, od kojih je 12 ljudi sletilo na mjesec. Oni su napravili razne površinske eksperimente na mjesečevoj površini koji su uključivali mehaniku tla, seizmička ispitivanja, ispitivanja površinske temperature, magnetskog polja i solarnih vjetrova. Nakon toga ljudi više nisu išli na Mjesec.

Danas živimo u eri kada su moguća turistička putovanja u svemir. Japanski milijarder Jusaku Maezava odletio je prije nekoliko dana na Međunarodnu svemirsku stanicu u svom prvom letu u svemir.

Maezava, prvi japanski turist koji je u svemir letio ruskom raketom Sojuz, također bi trebalo da postane prvi privatni putnik na putovanju kompanije "SpaceX", u vlasništvu Elona Muska, koja će 2023. godine imati prvi komercijalni let do Mjeseca.

Ali Musk ne želi stati na tome. Njegova kompanija “SpaceX” postoji samo zato što Musku nije jasno zašto ljudi naseljavaju samo jednu planetu. On želi to promijeniti i osnovati stalnu bazu na Marsu. Postoji anegdota koja kaže da je Musk jednom prilikom rekao “Želim da umrem na Marsu”, a onda se našalio rekavši “ali ne prilikom udara u njega”.

Napredak u tome je stabilan i spektakularan. Djelimično ponovo uporijebljiva raketa “Falcon” omogućava svemirska putovanja po znatno nižim cijenama nego ranije, što je vitalni korak za njegove ambicije vezane za Mars. Najnovija letjelica njegove kompanije “Starship” trebala bi krajem ove godine imati probni orbitalni let. Ako poleti, bit će to najmoćnija raketa od kada je “Saturn V” povezao astronaute iz misije Apolla. Letjelica “Starship” dizajnirana je s namjerom da obavlja letove na Mars.

Ali svemirski letovi uopće nisu jeftini. Kompanija “SpaceX” do sada je uspijevala sama finansirati svoj svemirski program, ali morat će da zaradi dodatnu količinu novca za ove namjene. U nastojanju da pribavi novac kompanija sada investira u telekomunikacije na Zemlji. Musk planira lansirati 10.000 satelita niskog leta, odnosno četiri puta više nego što ih je trenutno u orbiti. Riječ je, dakle, o satelitskom internetu, što nije posebno novo, ali Muskova nova usluga “Starlink” trebala bi omogućiti internet dostupan u svakom kutku planete, ali bez kašnjenja, što je, inače, problem kod uobičajenog satelitskog interneta. Ali cijena usluge i dalje je previsoka i nije prihvatljiva za maosvnije korištenje iako je Musk već jednom snizio cijene.

Ipak, moguće je da će Musk sam sebi napraviti problem. Naime, kako se u posao sa satelitskim internetom uključilo još nekoliko kompanija, koje lansiraju stotine, pa i hiljade satelita, pitanje je kako će se svemirske rakete “probiti” u svemir kroz takvu gužvu u niskoj orbiti.

Ali nije Musk jedini koji ulaže u svemirski turizam. Jeff Bezos osinivač “Amazona” i njegova kompanija “Blue Origin” nadaju se da će, kao i kompanija Richarda Bransona “Virgin Galactic”, tokom 2022. godine početi nuditi redovne, predvidive i pouzdane letove u svemir.

A što se tiče istraživačkih misija, tu je gužva još veća. Interes za svemir odjednom je eksplodirao. Evropska svemirska agencija (ESA) naredne godine šalje svemirsku letjelicu “Juice” na Jupiter, odnosno na njegov mjesec Evropa kako bi utvrdila da li je moguć život na njemu zbog sličnosti sa zemljinom atmosferom. U orbitu Jupitera letjelica bi trebala stići 2032. godine. Na mjesec letjelice šalju Indija, Rusija i Južna Koreja. SAD će imati čak 18 misija tokom 2022. godine popločavajući put za povratak astronauta na mjesec. Onamo se i Rusija vraća ponovo nakon 1976. godine. ESA nakon Jupitrea cilja na Mars. U svemirsku trku uključila se i Kina. Čini se da će naredne godine biti gužve u svemiru.

(Izvor: The Economist)