Njemačka vladajuća koalicija suočava se s nizom izazova koji joj ne ostavljaju nikakve šanse da održi jedinstvo jer su međustranačka neslaganja već dovela do velikog nezadovoljstva javnosti.

 

Nakon što je Njemačka prošle godine svjedočila stvaranju koalicije između Socijaldemokrata (SPD), Slobodnih demokrata (FDP) i Zelenih, ovaj trojac je pokušao da je označi kao "koaliciju napretka". No, prošla je godina pokazala da je taj ˝trijumf˝ bio samo privid napretka.

 

Vlada jedva da može funkcionisati jer unutrašnje nesuglasice o ključnim pitanjima utiču na njeno donošenje odluka, uništavajući tako reputaciju vladajuće vlade.

 

Najnoviji primjer polarizacije rukovodstva zemlje odnosio se na postupno gašenje nuklearne energije, što je navela vlada Angele Merkel. Bivši kancelar, inače fizičar po profesiji, bio je toliko čvrst zagovornik ubrzanog zatvaranja njemačkih nuklearnih elektrana da je rok za izradu plana određen do kraja 2022. Ali sada je ministar finansija Christian Lindner rekao da situacija oko energetske sigurnosti EU zahtijeva, u najmanju ruku, povratak na raspravu o ulozi nuklearnih elektrana u Njemačkoj.

 

Prema istraživanju koje je na zahtjev lista Bild provela analitička kompanija ˝Insa˝, polovina njemačkog stanovništva prepoznaje izvodljivost oživljavanja proizvodnje nuklearne energije. Ali mišljenje građana je nešto što se u Saveznoj Republici Njemačkoj može zanemariti. Kako je rekao "zeleni" vicekancelar i ministar za ekonomska pitanja i zaštitu klime Robert Habek, "nuklearna" tema je zatvorena u zemlji.

 

"Ovo nije način na koji će Njemačka ići naprijed", smatra Habek.

 

Ako vlada ne riješi to pitanje, tri nacionalne nuklearne elektrane u zemlji morat će biti zatvorene do kraja ove godine.

 

Historijska inflacija

 

Još jedna tačka neslaganja je inflacija i najefikasniji načini borbe protiv nje. Situacija je toliko ozbiljna da je mnogi analitičari upoređuju sa ekonomskim padom iz 1973. i 1974. koji je bio izazvan naftnom krizom.

 

Prema zvaničnoj statistici zasnovanoj na indeksu potrošačkih cijena, inflacija je u Njemačkoj u maju ove godine dostigla 7,9 posto – najveći nivo koji je zemlja imala od ponovnog ujedinjenja. Potrošačke cijene sada su porasle za 7,9 posto u odnosu na prethodnu godinu prema nacionalnim standardima i 8,7 posto, prema usklađenim standardima EU.

 

Osim toga, kriza energetske sigurnosti na evropskom kontinentu primorava ovu republiku da se pripremi za gubitak 500.000 radnih mjesta, što samo povećava skepticizam prema radu koalicione vlade.

 

"Moramo postepeno postati neovisni o uvozu plina, ali trenutni embargo ne samo da bi zakomplikovao situaciju s rastom cijena, već bi doveo i do smanjenja zaposlenosti," nedavno je priznao ministar za rad i socijalna pitanja Hubertus Heil.

 

Prema jednoj prognozi, godišnja stopa inflacije u Njemačkoj će samo rasti tokom godine, a potrošači će biti ogorčeni zbog i dalje visokih cijena goriva. 

 

Između FDP-a i Zelenih ne postoji dogovor o izlazu iz ove krize .

 

Bez ˝kočnice˝

 

Posljedice lošeg političkog kreiranja već se mogu uočiti u saveznom budžetu za 2022.: njegovi rashodi od oko 527 milijardi dolara podrazumijevaju novi dug od skoro 147 milijardi dolara. Ovo je primoralo poslanike Bundestaga da još jednom ignorišu "kočnicu duga" sadržanu u ustavu — princip značajnog ograničenja nacionalnog duga.

 

Lindner je obećao da će se na ovo pravilo vratiti sljedeće godine, ali postoji mišljenje da bi dodatno opterećenje budžeta moglo nastati ako bi se pandemija koronavirusa ponovo nametnula punom snagom.

 

Kako bi ublažili simptome u privredi, Zeleni i SPD predložili su porez na višak profita, što znači da bi se višak profita, koji su energetski giganti uspjeli prikupiti u proteklih nekoliko godina, mogao usmjeriti na rastuće potrebe države. Ideju je, međutim, FDP odlučno odbacio.

 

Stranka slobodnih demokrata također je zauzela drugačiji pristup u borbi protiv koronavirusa od svojih koalicionih partnera. Lindnerova stranka je insistirala na ranom ublažavanju karantinskih mjera. To je bila i stranka koja je uticala na odbacivanje zakona o obaveznoj vakcinaciji u zemlji, uprkos tome što je kancelar Olaf Scholz insistirao na tome.

 

Razočaravajuća vlada

 

Gubitak javne podrške koalicionoj vladi postao je očigledan početkom ove godine kada je nivo nezadovoljstva njenim radom premašio 50 posto.

 

Posljednjih sedmica ova brojka, prema anketi ˝INSA˝ za Bild, postaje 55 posto. Rekordan broj ispitanika razočaran je Scholzovim učinkom u predstavljanju SPD-a: 49 posto, u poređenju sa 38 posto zadovoljnih.

 

Kako napominje Werner Patzelt, profesor političkih nauka iz Drezdena, prije februara je najlakši odgovor na pitanje o održivosti njemačke vladajuće koalicije bio ili 'dvije godine' ili 'dva mandata'. To je značilo, objašnjava stručnjak, da ili bi se vladin savez, nakon početnog perioda, raspao uz relativno dobru medijsku pokrivenost zbog prirodnih unutrašnjih kontradikcija, ili bi se njegovi članovi mogli ujediniti do tačke u kojoj bi kancelar SPD-a mogao pobijediti u sljedećoj izbornoj kampanji.

 

Ali kriza u međunarodnim odnosima, u kombinaciji s negativnim razvojem situacije na energetskom tržištu, zahtijevala je od vlade da napravi neplaniranu promjenu kursa tipa više sile, što je samo povećalo političke rizike za nju, smatra Patzelt, analitičar iz Dresdena.

 

„Kancelarka i vicekancelarka bi trebalo da budu više zabrinuti koliko dugo će SPD i Zeleni održavati politiku koja je promijenjena za tako kratko vrijeme“, upozorava Patzelt.

 

Prema njegovim riječima, rastuće cijene energenata sada će štetiti blagostanju stanovništva, a investicije potrebne za energetsku tranziciju i prilagođavanje bezbjednosne politike ući će u žestoku konkurenciju rastućih državnih rashoda.