Ukrajina je u nedjelju optužila ruske snage da ugrožavaju okupiranu nuklearnu elektranu, rekavši da je katastrofalno curenje radijacije “čudesno izbjegnuto” nakon što su rakete pale na teren nuklearnog kompleksa. To je bila najnovija prijetnja najvećem evropskom nuklearnom postrojenju dok traju borbe u južnom dijelovima Ukrajine.

Rakete ispaljene u subotu uvečer pogodile su u blizini skladišta istrošenog nuklearnog goriva koje sadrži 174 kontejnera. Jedna je osoba ranjena gelerima, a mnogi prozori oštećeni su u ovom napadu, koji je proruski regionalni zvaničnik pripisao ukrajinskim snagama.

Ruske snage kontroliraju fabriku u Zaporožju od marta, koristeći je kao bazu za pokretanje artiljerijskih napada na Nikopolj, grad s one strane Dnjepra, koji kontrolira Ukrajina. Subotnji napad na grad uključivao je salvu raketa za koje su ukrajinski zvaničnici rekli da su oštetili 47 stambenih zgrada i kuća, dodajući da Ukrajina ne smije odgovarati na napade iz straha da bi time mogli izazvati nuklearnu katastrofu.

“Očigledno su ciljali posebno na bačve s istrošenim gorivom, koje su uskladištene na otvorenom u blizini mjesta granatiranja”, navodi Energoatom u objavi na Telegramu. Tri monitora za detekciju radijacije na lokaciji su oštećena, zbog čega je “trenutno nemoguće” pravovremeno otkriti curenje radijacije i reagirati na njega, navodi se u objavi.

“Još postoje rizici od curenja vodika i raspršivanja radioaktivnih supstanci, a opasnost od požara također je velika”, rekla je kompanija za nuklearnu energiju u ranijem postu.

Borbe, zajedno sa stresom pod kojim su radnici okupirane elektrane, potaknuli su Rafaela Grossija, čelnika Međunarodne agencije za atomsku energiju, nuklearnog nadzornika Ujedinjenih naroda, da upozori prošle sedmice da je “narušen svaki princip nuklearne sigurnosti”.

Uslovi u fabrici su “izvan kontrole”, dodao je on u intervjuu za Associated Press u utorak.

Rusija je u nedjelju uzvratila na tvrdnje Ukrajine. Šef proruske administracije u Zaporožju Jevgenij Balicki napisao je na Telegramu, platformi za razmjenu poruka, da su ukrajinske snage koristile teretnu raketu Uragan – vrstu kasetnog oružja – da gađaju skladište istrošenog goriva i oštete administrativne zgrade. Rusko ministarstvo odbrane ranije je optužilo Ukrajinu za napad na elektranu, rekavši u četvrtak da je Ukrajina na nju izvela artiljerijski napad.

Ali Ukrajina insistira na tome da je napad skrivila Rusija. Šef ukrajinske regionalne vojne uprave Zaporožja Oleksandr Starukh rekao je na nacionalnoj televiziji u nedjelju da je između ispaljivanja i pada svake granate bilo samo tri sekunde kašnjenja, što je, kako je rekao, dokaz da je napad je došao od ruskih snaga u blizini.

Od invazije na Ukrajinu u februaru Rusija je kao prioritet postavila zauzimanje važnih infrastruktura, poput elektrana, luka, transportnih i poljoprivrednih skladišta i proizvodnih objekata. Ono što nisu mogli zauzeti postalo je ciljem granatiranja.

Glasnogovornik ukrajinske obavještajne uprave Andrej Jusov rekao je da Rusija granatira lokaciju u Zaporožju kako bi uništila infrastrukturu i oštetila dalekovode koji snabdijevaju ukrajinsku nacionalnu mrežu električnom energijom i, na kraju, kako bi prekinula struju na jugu zemlje. Nije bilo nezavisne potvrde njegove tvrdnje.

Gospodin Yusov rekao je na Telegramu da su ruske snage postavile i mine na pogonske jedinice elektrane.

Zabrinutost za sigurnost u Zaporožju raste od marta, kada je izbio požar u jednoj od zgrada tokom borbi dok su ruske snage preuzimale kontrolu. Ukrajinske vlasti kažu da ruske snage od tada skladište oružje, uključujući artiljeriju, u fabrici a posljednjih sedmica počeli su granatirati Nikopolj s fabričkog kompleksa.

Ukrajina je optužila Rusiju da je pokrenula eksplozije u elektrani kako bi uznemirila ukrajinske evropske saveznike u vezi s nuklearnom sigurnošću i možda ih obeshrabrila da dodatno naoružavaju Ukrajinu.

Elektrana predstavlja opasnost za cijeli kontinent i pokazuje kako ovaj rat ima potencijal da uništi dijelove svijeta koji su daleko izvan bojnog polja.

Otkako je Rusija izvršila invaziju ukrajinsko žito gotovo je nestalo sa svjetskog tržišta, što je pomoglo u napuhavanju globalnih cijena hrane i ugrozilo milione ljudi dovodeći ih u opasnosti da ostanu gladni. Petomjesečna nestašica upravo se počela ublažavati sporazumom od prošlog mjeseca kojim se ukrajinskim poljoprivrednim proizvodima omogućava da napuste luke pod embargom.

Četiri broda s više od 160.000 metričkih tona suncokretovog ulja, kukuruza i krupice isplovila su u nedjelju iz ukrajinskih luka u sklopu sporazuma, saopćile su Ujedinjene nacije. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi globalna kriza s hranom mogla trajati godinama, potaknuta stalnim posljedicama raznih ratova, pandemijom Covid-19 i ekstremnim vremenskim prilikama pogoršanim klimatskim promjenama.

Rat u Ukrajini gurnuo je svijet unazad ka previše poznatoj politici Hladnog rata, sa Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim zapadnim saveznicima koji su se udružili protiv Rusije, Kine i drugih, ostavljajući mnoge manje moćne zemlje uhvaćene između dva bloka.

Podjela je ponovo bila vidljiva u nedjelju, kada je državni sekretar Antony J. Blinken stigao u Južnu Afriku, postavši treći visoki američki zvaničnik koji je posjetio Afriku u dvije sedmice. Blinkenova posjeta dolazi nakon šarm-ofanzivne turneje po afričkim zemljama njegovog ruskog kolege Sergeja Lavrova u kojoj je gospodin Lavrov odbacio krivicu za nestašicu hrane.

Za sada nema izvještaja o curenju radijacije u Zaporožju. Ali izgledi za ukrajinsku kontraofanzivu da povrate zemljište u provinciji Herson, koja se nalazi jugozapadno od Zaporožja, također povećava nestabilnost oko elektrane.


Rafael Grossi, čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju

Ukrajina je bila mjesto najgore nuklearne nesreće na svijetu, požara u reaktoru u Černobilu 1986. godine na sjeveru zemlje, koji je proširio smrtonosnu radijaciju po cijelom regionu i doveo Evropu u opasnost.

Černobil je također vidio borbe ove godine. Ali gospodin Grossi iz Međunarodne agencije za atomsku energiju rekao je da je mnogo više zabrinut za Zaporožje, napominjući da je njegova agencija uspjela obnoviti senzore i nastaviti redovne inspekcije u Černobilju. Ruska okupacija i kontinuirano granatiranje Zaporožja spriječili su agenciji pristup ključnim dijelovima reaktora.

Ruska okupacija stavila je zaposlenike elektrane pod veliki pritisak jer su ih ruske snage, koje love sabotere, podvrgle oštrim ispitivanjima, koja su uključivala mučenje električnim šokovima, tvrde ukrajinski zvaničnici. Prognani gradonačelnik obližnjeg grada Enerhodara Dmitro Orlov rekao je da su neki radnici nestali i da je najmanje jedan poginuo.

Akutni stres, upozoravaju ukrajinski zvaničnici, čini vjerovatnijim da će zaposleni počiniti neku grešku koja bi mogla dovesti do nesreće.

(Izvor: The New York Times)