Odjel za urbanizam i građenje Grada Mostara odbacio je 3. augusta 2024. godine (broj: UPI-07/2-19-2800/24) zahtjev Medžlisa Islamske zajednice Mostar za izdavanje urbanističke suglasnosti za izgradnju Interkulturnog centra “Mevlana” na lokalitetu nekadašnjeg Lakišića harema. U zaključku je ocjenjeno da je takav zahtjev preuranjen.
Utvrđeno je da je parcela na kojoj IZ-e namjerava graditi zgradu Interkulturnog centra evidentirane kao predmet Željezničke knjige, da se nalazi u posjedu Grada Mostara, i stoga Islamska zajednica ne može biti stranka u postupku, odnosno da po njenom zahtjevu Odjel za urbanizam i građenje Grada Mostara ne može voditi upravni postupak, jer se nisu stekli uvjeti za njegovo vođenje. U konkretnom slučaju, navedeno je, Islamskoj zajednici osporava se pravo da uopće može podnositi takvu vrstu zahtjeva, “jer nema stranačku sposobnost obzirom da predmet zahtjeva potječe od osobe koja ne može biti stranka u ovom postupku”.
Rješenje, koje umjesto načelnika odjela, potpisuje Gradonačelnik Mostara Mario Kordić, predviđa mogućnost žalbe Ministarstvu građenja i prostornog uređenja Hercegovačko neretvanskog u roku od 15 dana od dana prijema.
I smiješno. I sramotno. Ovakav akt ponižavajući je i za njegovog autora i njegovog potpisnika jer takav kakav jeste i tonom i formom jasno govori kakvim se bahatim i primitivnim metodama koristi gradska administracija da bi osporila pravo Medžlisu IZ-e Mostar da na tom prostoru izgradi reprezentativnu zgradu od općeg interesa za muslimane u Hercegovini i za bošnjački narod u ovoj regiji.
Time je još jednom takva gradska administracija iskazala svoj unižavajući stav prema IZ-e jer je tretiraju kao nekoga ko nije vrijedan smislenog odgovora i gdje nije potrebno ulagati nikakvog truda za bilo kakvu argumentaciju. O kakvom drskom diletantizmu je riječ ilustrativno je i to da je akt naslovljen kao Zaključak, a da u upustvu o pravnom lijeku isti taj akt nazivaju Rješenjem.


U tom aktu (polu-zaključku, polu-rješenju) potpuno je nejasno zašto je potpisnik u ime Odjela za urbanizam Gradonačelnik. Prohtjelo mu se da tako važan Odjel nema načelnika već duži period, ili je on stvarni gospodar nad Gradom Mostarom pa može, onako od oka, odlučivati ko jeste legitimna stranka u procesu a ko nije, bez ikakve potrebe da obrazloži upotrijebljeni termin “preuranjen” i šta on uopće u upravnom postupku znači?
Jedino što ima smisla kod tog termina jeste to da je gradonačelnika Kordića ponijela atmosfera preuranjene izborne kampanje u kojoj sebe u javnosti nastoji prikazati kao dušebrižnog humanistu na polju komunalne infrastrukture, gorljivog protivnika visokih političkih tema i međunacionalnih proturječja dok, u stvarnosti, svojim ponašanjem i djelovanjem podržava ideje velikodržavne politike. Čini to i podrškom izgradnji nelegalne zgrade HNK-a na tom lokalitetu i samovoljnim, nadasve drskim, brisanjem prava Islamske zajednice i na bilo koji dio lokaliteta nekadašnjeg Lakišića harema. Upravo te dvije zgrade, gdje Kordić gradnju jedne podržava a druge osporava, najbolji su primjer njegovog javnog i stvarnog djelovanja. Interkulturni centar Mevlana zagovara univerzalne ideje međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga, po Kordiću, za to je preuranjeno, nije vrijeme, dok zamišljeni koncept zgrade HNK-a promovira isključivost i hrvatski ekskluzivitet na ovim prostorima, i opet po Kordiću, to nije preuranjeno, za to je baš vrijeme / pravi trenutak.

