Kazna od tri i po godine zatvora zbog zloupotrebe načelničke pozicije, posljednja je u nizu pravosudnih procesa i afera koji gotovo pola stoljeća prate karijeru Fikreta Abdića Babe (85), kontroverznog privrednika, političara i osuđenog ratnog zločinca iz Velike Kladuše.
Kantonalni sud u Bihaću donio je prvostepenu presudu protiv bivšeg načelnika Velike Kladuše, kojom ga je proglasio krivim za zloupotrebu službenog položaja i osudio na tri godine i šest mjeseci zatvora. Osim zatvorske kazne, Abdić je obavezan da Općini Velika Kladuša nadoknadi štetu u iznosu od 487.907 KM, a novac mora biti vraćen u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti presude.
Abdić je prvi put uhapšen 80-tih godina prošlog stoljeća. Optužen je za finansijske malverzacije u velikokladuškom Agrokomercu. On je bio osnivač ovog prehrambenog kombinata, a u to vrijeme u njemu je radilo između 12 i 14 hiljada ljudi. Osuđen je na četiri godine zatvora, ali presuda nikad nije postala pravosnažna, jer je ukinuta odlukom Vrhovnog suda. Abdić je iz zatvora izašao 1989. godine. Vratio se na čelo Agrokomerca.
Bio je član Saveza komunista, a 1990. se priključio Stranci demokratske akcije i uz Aliju Izetbegovića postao njena centralna figura. Nakon što prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović nije kapitulirao nakon pokušaja vojnog udara 2. maja 1992. godine, kada ga je, po svemu sudeći, trebao naslijediti Fikret Abdić na čelu Predsjedništva, neslaganja između njih dvojice postaju sve veća.
Abdić se ubrzo nakon dešavanja u Sarajevu vratio u Krajinu 2. septembra, navodno da pomogne odbrani ovog dijela BiH. U jesen te 1992. godine Bihaćki okrug bio je pod žestokim napadom Vojske Republike Srpske. Kada ga SDA nije izabrala u Izvršni odbor, u novembru, odlučio je da se potpuno suprostavi legitimnim vlastima u Bihaću i Sarajevu. Upravo tada Abdić kreće u preuzimanje cijele Velike Kladuše i smjenjuje sve "nepodobne".
Pripadnici MUP-a u Velikoj Kladuši otvoreno su u proljeće 1993. godine počeli pokazivati svoju saradnju sa srpskim snagama u tzv. Republici Srpskoj Krajini, kada je došlo do propuštanja srpskih snaga na područje Bukovlja tokom aprilske ofanzive na Bihaćku krajinu
Sukobljavajući se vlastima u Sarajevu, Abdić je 1993. proglasio tzv. samostalnu autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna.
To je uradio u dogovoru sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom, kojima je u tom trenutku itekako odgovarao unutarbošnjački sukob.
Sklopio je sporazume s Radovanom Karadžićem i Matom Bobanom, kao dio prethodnog dogovora sa Miloševićem i Tuđmanom. U Zagrebu je 21. oktobra 1993. godine, u prisustvu Franje Tuđmana, Fikret Abdić potpisao sa Matom Bobanom "Zajedničku izjavu". Tim dokumentom oni su dijelili BiH po vlastitim nahođenjima.
U to vrijeme Abdić je otvarao logore za Bošnjake, protivnike autonomije. Vojsku Fikreta Abdića organizirale su srbijanske tajne službe i Državna bezbjednost. Na suđenju Miloševiću, nakon objavljivanja snimka na kojem Škorpioni ubijaju svezane dječake i mladiće, objavljen je i snimak na kojem se jasno vidi srbijanska umiješanost u komandovanje Fikretovom vojskom.
Peti korpus Armije RBiH 7. augusta 1995. godine ponovo je oslobodio Veliku Kladušu, a Abdić bježi u Hrvatsku.
Već naredne godine Više javno tužilaštvo u Bihaću podiglo je protiv njega optužnicu, tereteći ga za ratni zločin u logorima u tom dijelu BiH, u kojima je bilo zatvoreno oko 5.000 osoba, objavio je RSE.
Također, na teret mu se stavljala saradnja s pripadnicima samoproglašene republike srpske krajine, koja je bila formirana unutar Hrvatske, i bh entiteta Republika Srpska.
Za ratne zločine mu je suđeno u Karlovcu, nakon što je pravosuđe Hrvatske 2001. preuzelo predmet. Dvije godine kasnije osuđen je na 20 godina zatvora, zbog ratnog zločina na području Bosanske Krajine od 1993. do 1995.
Vrhovni sud Hrvatske kasnije mu je preinačio kaznu na 15 godina zatvora. Iz zatvora u Puli pušten je 2012., nakon što je odslužio dvije trećine kazne, odnosno deset godina i devet mjeseci.
Povratak u politiku
Procesi koji su se protiv njega vodili nisu ga spriječili da dva puta pobijedi na lokalnim izborima u BiH.
Po izlasku iz zatvora u Puli, Abdića su na slobodi dočekale brojne pristalice što je otvorilo put za njegov povratak u politiku.
Laburistička stranka, koju je osnovala njegova kćerka, a iz koje su Abdića predstavljali kao "ekonomskog maga", kandidirala ga je za načelnika Velike Kladuše što je i postao, na općinskim izborima 2016. godine.
Uoči reizbora za načelnika Velike Kladuše, na lokalnim izborima 2020., s pet saradnika uhapšen je u junu te godine zbog sumnje na zloupotrebu položaja i korupciju.
U pritvoru je proveo četiri mjeseca, a oslobođen je 29. oktobra 2022. godine, u vrijeme kada je u BiH trajala kampanja za lokalne izbore, na kojima je ponovno izabran za načelnika.
No, vijesti o njegovim pravosudnim problemima nastavile su se i iduće godine. Tada je u bh. medijima objavljena, a potom demantirana vijest, da je uhapšen po zahtjevu hrvatskog pravosuđa, zbog sumnje na privredni kriminal u toj zemlji tokom 2001. godine.
Iz Državne agencije za istrage i zaštitu tada su saopćili da nema mogućnosti Abdićevog izručenja Hrvatskoj, jer međudržavni sporazum BiH i Hrvatske ne dopušta izručenje za djela počinjena prije 2012. godine.
Protiv Abdića i njegovog sina u Hrvatskoj se od 2011. vodio sudski proces za privredni kriminal. Pred Županijskim sudom u Rijeci suđeno im je za protivpravno preuzimanje vile u Voloskom, za što su kasnijim odlukama sudova oslobođeni.
Optužnica ga je teretila da je 2001. fiktivno posudio Agrokomercu 600.000 kuna (oko 80.000 eura) te da je, pošto novac nije vraćen, preuzeo vilu u vlasništvu tog poduzeća u Voloskom, u blizini Rijeke.
Abdić je ostao načelnik Velike Kladuše do kraja mandata 2024. godine. Opozicione stranke u tom gradu su u oktobru 2021. pokrenule njegov opoziv u Općinskom vijeću, ali on to nije prihvatio i proglasio je odluku nelegitimnom.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh