Dugogodišnja upornost Alme Mustafić u akademskoj zajednici Kraljevine Holandije da genocid u Srebrenici napokon bude i dio nastavno-naučnog programa na holandskim univerzitetima napokon je polučio rezultate. Učinio je to Univerzitet Utrecht u njegovoj članici Hogeschool Utrecht (Viša škola), a zasluga je to Srebreničanke Alme, kćerke Rize Mustafića, bivšeg električara Holandskog bataljona u Potočarima ubijenog u Srebreničkom genocidu 1995. godine. Alma je predavač i istraživač na Univerzitetu Utrecht i izuzetno je sretna što su njeni dugogodišnji napori urodili plodom.

“Koliko god malo, ovo je veliko! Predmet pod imenom ‘Srebrenica genocid’ uključen je u formalni edukativni program na Hogeschool Utrecht. Posebno sam ponosna na moj fakultet, kolege, ali i na ime predmeta. Bilo je tu raznih prijedloga: ‘kršenje ljudskih prava’, ‘multiperspektivnost’, ‘historijsko razmišljanje i argumentiranje’, ‘kritičko mišljenje’, ‘osjetljive teme’, ali na kraju su svi zaključili da se ne trebamo vrtjeti naokolo, nego da ga nazovemo jedinim ispravnim imenom: ‘Srebrenica genocid’”, rekla je Alma Mustafić u objavi na društvenim mrežama.

DVIJE GODINE UPORNOSTI

Ona se zahvalila svim kolegama koje su mnogo napora uložile da uvide kako je ovo važna tema, da ne bježe od vlastite historije ma koliko ona teška bila, nego da je prihvate kao lekciju za buduće generacije kako bi oni stvarali bolji, tolerantniji svijet.

“Koliko ja znam, ovo je prvi univerzitet primijenjenih nauka u Holandiji koji je uključio predmet o Srebreničkom genocidu u formalni edukativni program dostupan svim studentima tog Univerziteta. Na masterskom nivou ima predmeta vezanih za Srebrenicu i genocid u Bosni, međutim, ni jedan predmet ne nosi konkretno ime ‘Srebrenica genocid’. Inače se o Srebrenici uči u kontekstu neke druge teme: ‘studij konflikta’, ‘internacionalno pravo’, ‘demokratske vrijednosti’ itd.”, pojasnila je za Stav Alma Mustafić.

Da bi uspjela u ovome, Almi je trebalo dvije godine. Prvobitno je pokušala naći podršku na fakultetu historije jer je smatrala da je to najlogičnije mjesto za ovakav predmet. Međutim, naišla je na nekoliko profesora koji su to smatrali “nerelevantnom” temom da bi se jedan cijeli program napravio samo o genocidu u jednom bosanskohercegovačkom gradiću, ali Alma nije odustajala.

“Odgovor je bio da temu Srebrenica obrađuju implicitno u gradivu. Ponudili su mi da napravim predmet o ‘historijskom kritičkom razmišljanju’ i da Srebrenicu ubacim u taj kontekst. Odbila sam jer želim da ne bježimo od te riječi. Meni je bilo izuzetno važno da se predmet upravo zove tim imenom. Tražila sam zatim saradnike na fakultetu za socijalni rad, žurnalistiku, pravo i tako dalje, ali je bilo teško naći odgovarajući fakultet. Na kraju sam pronašla lektora koji vodi lektorat ‘Pristup pravdi’. Radi se o Quirine Eijkman, jednoj divnoj ženi, profesorici i lektorici koja je nekada davno radila u Haškom tribunalu i iz tog je razloga smatrala da ovom predmetu treba dati prostor unutar našeg Univerziteta. Kada je profesorica Eijkman stala iza ove ideje, onda su nas podržale mnoge kolege da to realiziramo. Ispostavilo se da je ovo i najbolje mjesto, jer kada je taj predmet u sklopu lektorata, onda je dostupan svim studentima univerziteta neovisno od toga na koji fakultet idu. Tokom cijelog ovog postupka održavala sam dobre kontakte s predsjednikom Izvršnog odbora univerziteta Janom Bogerdom, koji je od početka davao podršku za ovu ideju i zajedno sa mnom razmišljao i tragao kako i gdje da nađemo pravo mjesto za ovaj predmet”, dodaje Alma.

PREDAVAČI IZ BOSNE I HERCEGOVINE

Posebna vrijednost ostvarenog jeste to da su u predmet, pored holandskih autora, uključeni i univerzitetski profesori kako iz Bosne i Hercegovine, tako i iseljeništva, poput Hikmeta Karčića, Edine Bećirović, Hariza Halilovića i drugih bosanskohercegovačkih profesora i akademskih ličnosti.

“Uradila sam to jer se ovdje stalno priča o multiperspektivnosti, a kada gledate na radove koje studenti trebaju da izučavaju, tu se rijetko kada nađe neki bosanski akademski rad. Gdje je ta multiperspektivnost onda”, pita mlada Srebreničanka.

Interes studenata već je sada nadmašio sva očekivanja, na ugodno iznenađenje čelnih ljudi Univerziteta Utrecht i pokretača inicijative. Prijave studenata dolaze čak i iz Belgije, što je posve odagnalo sumnje holandskog univerziteta da je tema Genocida u Bosni i Hercegovini nezanimljiva i neatraktivna.

“Sada, nakon ovako pozitivnih reakcija, razmišljamo o opciji da otvorimo predmet i za studente s drugih univerziteta. Mislim da bi bilo dobro da ovaj predmet izraste kako bi znanje o bosanskom genocidu i holandskoj odgovornosti u istom bilo dostupno svim studentima u ovoj zemlji. A drugi fakulteti će sigurno slijediti naš primjer čim uoče kako je uspješan ovaj predmet i koliko studenata zapravo želi da uči o Srebrenici. U to sam uvjerena. Kada neka ideja postane uspješna, onda svi žele sudjelovati u njoj. Najteže je napraviti prvi korak, a mi smo to uradili”, rekla je za kraj Srebreničanka Alma Mustafić iz holandskog Utrechta.