Pedeseta godišnjica članstva Kine u Ujedinjenim narodima, proslavljena ove sedmice govorom predsjednika Xi Jinpinga u kojem je tvrdio da je Peking "utabao put u razvoju ljudskih prava", izazvala je više očaja nego nade za Tibetance i Ujgure koji se suočavaju sa represijom vlasti Kine.

"Za ovih 50 godina, kineski narod je podržavao autoritet i svetost Ujedinjenih naroda i prakticirao multilateralizam, a saradnja Kine sa Ujedinjenim narodima se stalno produbljuje", rekao je Xi u ponedjeljak u Pekingu.

Dana 25. oktobra 1971. Narodna Republika Kina (NRK) zamijenila je Republiku Kinu (ROC), sa sjedištem u Tajvanu, u UN-u, postavši jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a.

Republika Kina je bila jedan od osnivača UN-a 1945., četiri godine prije nego što ju je zbacila s vlasti Komunistička partija Kine (KPK) i pobjegla na Tajvan.

“Kina je djelovala u duhu Povelje UN-a i Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i ozbiljno je primjenjivala univerzalnost ljudskih prava u kineskom kontekstu”, rekao je Xi u govoru navodeći predanost Kine svjetskom miru, reformi i otvaranju gore, globalni razvoj i multilateralizam.

Xijev govor domaćoj publici došao je u vrijeme kada su vlade u Sjevernoj Americi i Evropi podigle optužbe za genocide protiv Pekinga zbog masovnog zatvaranja i prisilne politike kontrole rađanja u Xinjiangu. Ujguri, Tibetanci i stanovnici Hong Konga zbog odnosa kineskih vlasti traže bojkot predstojećih Olimpijskih igara u ovoj zemlji.

Početkom ovog mjeseca, skoro 40 država članica UN-a javno je osudilo Kinu zbog kršenja prava u Xinjiangu, Tibetu i Hong Kongu i pozvalo na stvaranje mehanizma UN-a za praćenje ljudskih prava u Kini.

Za Tibetance i Ujgure, koji su decenijama nosili teret represivne politike kineskih etničkih manjina, gotovo da nema ničega za slavlje zbog pola stoljeća Kine u UN-u jer nije podržala ključne principe Povelje UN-a .

Unatoč tome što je članica UN-a i njenog Vijeća za ljudska prava, Kina je zanemarila međunarodna pravila, norme i kritike kršenja vlastitih prava, rekao je Nury Turkel, potpredsjednik Komisije Sjedinjenih Država za međunarodnu vjersku slobodu (USCIRF).

„Kina je pokušala da oslabi i potkopa međunarodni sistem ljudskih prava i norme unutar UN-a tvrdeći da ekonomski napredak treba da prethodi poštovanju individualnih prava, uključujući pravo na versku slobodu“, rekao je on.

"Kina ne samo da pokušava da umanji međunarodnu kontrolu nad svojim kršenjima ljudskih prava - posebno svoje genocidne kampanje protiv Ujgura - već i da nastavi svoje napore da promovira iskrivljen koncept ljudskih prava u međunarodnim forumima", dodao je Turkel.

Kineske vlasti podvrgnule su Ujgure i druge turske manjine u sjeverozapadnoj regiji Xinjiang proizvoljnim hapšenjima, ograničenjima vjerske prakse i kulture, sveprisutnom digitalizovanom sistemu nadzora koji prati svaki njihov pokret i velikom prisustvu policije.

Michelle Bachelet, iz visoke komisije UN-a za ljudska prava (OHCHR), bezuspješno pregovara s Kinom oko tri godine kako bi dobila nesmetan pristup Xinjiangu za nezavisnu i sveobuhvatnu procjenu tamošnjeg stanja prava.

Za Dolkuna Isu, predsjednika grupe izbjeglica Svjetskog kongresa Ujgura, ovo je bio još jedan primjer kako “Kina čini sve što je u njenoj moći da opstruira UN da ispuni svoju ulogu, posebno u slučaju rješavanja genocida u Ujgurima.”

Zagovornici šest miliona Tibetanaca kažu da je njihova stvar također stavljena na stranu snažnim kineskim pritiskom na države članice da uguše debatu u cijelom sistemu UN-a o pitanjima uključujući proizvoljno pritvaranje, kršenje vjerskih sloboda i oštro ograničavanje tibetskog jezika i kulture.

Kai Mueller, izvršni direktor njemačkog ureda neprofitne zagovaračke grupe Međunarodna kampanja za Tibet (ICT), rekao je da je Kina dugo sprječavala debate o Tibetu u UN-u.

Izabrani vođa Centralne tibetanske administracije, tibetanske vlade u egzilu, pozvao je Kinu da doda moralnu dimenziju svojoj sve većoj ekonomskoj i vojnoj moći u svijetu .

"Uprkos tome što je politički, vojno i ekonomski osnažena, Kini nedostaje moralna moć", rekla je Penpa Tsering Interparlamentarnoj alijansi za Kinu (IPAC), grupi od oko 200 globalnih parlamentaraca, diplomata i stručnjaka.

Kina kontinuirano ugrožava svoje stanovnike, posebno muslimanske narode, što dakazuje da UN pravila za njih ne važe.