Francuska se približava  odluci da zabrani muslimanskim ženama da se bave sportom, što predstavlja veliki zastoj za ljudska prava u ovoj zemlji.

Francuski Senat izglasao je zabranu upadljivih vjerskih simbola u sportu, što je potez prvenstveno usmjeren na muslimanske žene u zemlji - od kojih se neke mogu baviti sportom s maramom. Prema desničarskim političarima koji su glasali za tu odluku, potez protiv muslimanskih žena u zemlji poduzet je u interesu takozvane vjerske neutralnosti.

"Ova mjera ima za cilj suzbijanje svih oblika muslimanske subjektivnosti u pogledu vjere i obožavanja, kulture i političkog izražavanja", kaže Maria De Cartena, braniteljica ljudskih prava u Francuskoj.

U rijetkom potezu, kontroverznoj odluci usprotivila se vlada Emmanuela Macrona, koja je predsjedala nekim od restriktivnih mjera protiv muslimana posljednjih godina.

Odobrena u utorak sa 160 glasova za i 143 protiv u gornjem domu parlamenta, odluka je demonstracija da je islamofobija institucionalizirana”, dodao je De Cartena, govoreći za TRT World.

De Cartena je također bio važan aktivista koji radi sa grupom poznatom kao Koordinacija protiv zakona o separatizmu, zakonu za koji francuska vlada tvrdi da je usmjeren na borbu protiv "islamističkog ekstremizma", ali kritičari kažu da ograničava vjerske slobode i nepravedno cilja na muslimane.

Najnoviji potez francuskog Senata uslijedio je nakon niza ograničenja u posljednjih nekoliko godina koja su sistematski pritiskala muslimane. De Cartena kaže da glasanjem o najnovijoj odluci Senat "pokazuje da je islamofobična politika i borba protiv islama i muslimana; trajna i sveprisutna na političkom, pravnom i medijskom polju."

Ranije ovog mjeseca, studija u Francuskoj otkrila je snažnu tendenciju medija u zemlji da daju prostor za emitovanje glasovima krajnje desnice u cilju prezentiranja njihovih marginalnih stavova.

Prošle godine je francuski parlament zabranio muslimankama da prisustvuju školskim izletima svoje djece dok nose hidžab, simbol koji vidi kao prijetnju svim stvarima za koje se Republika Francuska zalaže.

Taj potez je u to vrijeme podržao Macron i dio je vladinog narativa "da je borba protiv 'muslimanskog separatizma' svakodnevna borba", kaže De Cartena.

Macronov laserski fokus na muslimansku manjinu u zemlji od 5,4 miliona, čak i dok Francuska nastavlja da se bori s pandemijom koronavirusa, također je imao nenamjeran utjecaj pojačavanja francuske nesigurnosti u pogledu svog mjesta u svijetu i osjećaja identiteta.

Ova pitanja koja se ukrštaju samo su se pojačala sa predsjedničkim izborima koji su udaljeni samo nekoliko mjeseci, a stranke na lijevoj i desnoj strani političkog spektra se bore da izgledaju oštre prema muslimanskoj praksi.

Posljednjim mjerama koje je izglasala desničarska stranka Les  izmijenile su Macronov zakon protiv separatizma kako bi se "eksplicitno pominjalo nošenje vela".

De Cartena strahuje da će najnoviji potez kojim se ženama zabranjuje bavljenje sportom osim ako ne budu u skladu sa državnim diktatom samo povećati "segregaciju muslimana od ostatka društva"."Ovdje je cilj da se sve više i više zabranjuju sve islamske oznake," dodao je De Cartena.

U širem smislu, islamofobija u Francuskoj nema veze sa strankama već sa sistemom! Prisutna je na svim nivoima društva: na nivou vlade, policije i pravosuđa.