Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, Francuska je od 2018. godine protjerala 636 stranaca "osumnjičenih za islamističku radikalizaciju", čime je ponovno pokrenuta rasprava o broju takozvanih "nužnih" protjerivanja.

Unutarnja sigurnost postala je centralno pitanje cjelokupnog francuskog političkog života. Valérie Pécresse, predsjednica regije Ile-de-France i kandidatkinja republikanaca (LR, desno) za predsjednika, pokrenula je tu raspravu posljednjih dana, osuđujući Emmanuela Macrona i zahtijevajući 'obnovu politike protjerivanja' s apsolutnom hitnošću zbog ljudi koji ugrožavaju javni red i mir.

"Apsolutna hitnost" bila je procedura koju je koristio Jacques Chirac, u vrijeme dok je bio premijer između 1986. i 1988. godine, kako bi izvršio masovna protjerivanja članova terorističke organizacije ETA što je i označilo njen kraj u Francuskoj. Nakon toga su brojne vlade i ljevice i desnice koristile isti postupak za protjerivanje sumnjivih „islamskih radikala“ i terorista tokom 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća.

Pécresse procjenjuje da bi pad Afganistana i mogući dolazak u Europu desetina ili stotina hiljada Afganistanaca koji traže utočište trebalo opravdati pribjegavanje "apsolutnoj hitnosti" kako bi se izbjegli rizici bilo koje vrste. Prema riječima tog konzervativnog kandidata, tokom mandata predsjednika Nicolasa Sarkozyja (2007. - 2012.) Francuska je svake godine protjerivala između 1.000 i 1.500 osumnjičenih za moguću „islamističku radikalizaciju“.

Ministarstvo unutarnjih poslova brzo je nakon te izjave objavilo da je Francuska protjerala 636 osumnjičenih u posljednjih 30 mjeseci. Otprilike dva protjerivanja mjesečno od 2018.

To je pitanje koje bi moglo da se nađe u centru predizborne kampanje, osam mjeseci prije prvog kruga predsjedničkih izbora. Proteklih je dana u Marseilleu predjednik Macron potvrdio da su sigurnost, borba protiv „islamističke radikalizacije“ i nasilje u predgrađima velike teme novog političkog kursa. Gérald Darmanin, ministar unutarnjih poslova, ovako je komentirao inicijative predsjednika Republike: "Sigurnost je majka svih bitaka".

Posljednjih nekoliko godina sigurnost, njen nedostatak i terorističke prijetnje bili su glavna politička vodilja Marine Le Pen. Suočen sa novom predsjedničkom kampanjom, a nakon pada Afganistana, Macron je ta pitanja stavio u svoju vlastitu političku agendu. Zanimljivo je da se sada pojavio još jedan krajnje desni mogući suparnik Marine Le Pen. Éric Zemmour najavljuje vlastitu ptredsjedničku kampanju a imigracija, izbjeglice i nesigurnost njegove su stalne teme.

Dok ekstremna ljevica kaže da će se boriti protiv nesigurnosti "velikim društvenim reformama". Prema svim istraživanjima javnog mnijenja, između 70 i 85% Francuza kaže da će nesigurnost biti važna ili vrlo važna u njihovim predsjedničkim izbornim razmišljanjima.