Francuski parlamentarci večeras su izglasali nepovjerenje Vladi Francuske na čelu sa Michelom Barnierom. Za izglasavanje nepovjerenje bilo je potrebno 289 glasova, a na kraju je 331 poslanik digao ruku "za" nepovjerenje francuskom premijeru i njegovoj vladi. Ovo je prvi put da se francuska vlada srušila u glasanju o nepovjerenju od 1962. godine.

Barnier će vjerovatno ostati na dužnosti dok francuski predsjednik Emmanuel Macron ne izabere njegovog nasljednika. Ovo nije bio lahak zadatak ljetos, kada je Macronu trebalo dva mjeseca da odabere ime koje ne bi odmah oborila neka od velikih parlamentarnih frakcija.

Kriza je eskalirala nakon što je vlada predstavila kontroverzni budžet za narednu godinu. Opozicija tvrdi da budžet favorizira bogate i zanemaruje potrebe običnih građana. Krajnja ljevica i krajnja desnica, koje se rijetko slažu, udružile su snage kako bi srušile vladu. Njihov zajednički cilj je spriječiti usvajanje budžeta koji smatraju nepravednim i štetnim za većinu građana.

Reakcije političara

Premijer Barnier je u obraćanju javnosti prije glasanja o nepovjerenju pozvao na jedinstvo i odgovornost. “Ovo je trenutak kada moramo pokazati jedinstvo i odgovornost prema našoj zemlji. Naš budžet je osmišljen da osigura ekonomski rast i stabilnost, a ne da favorizira bilo koju grupu,” rekao je Barnier.

Lider krajnje ljevice, Jean-Luc Mélenchon, izjavio je: “Ova vlada je izgubila povjerenje naroda. Vrijeme je da se okrenemo novom smjeru koji će donijeti pravdu i jednakost za sve građane. Naš cilj je osigurati da budžet odražava potrebe svih, a ne samo privilegiranih.”

Marine Le Pen, liderka krajnje desnice, također je izrazila svoje nezadovoljstvo: “Ovaj budžet je još jedan primjer kako vlada zanemaruje obične građane. Moramo se boriti za Francusku koja brine o svojim ljudima, a ne samo o elitama. Glasanje o nepovjerenju je naš način da pokažemo da se ne slažemo s ovim smjerom.”

Analiza političke situacije

Politički analitičari ističu da je trenutna kriza rezultat dugotrajnih tenzija između vlade i opozicije. “Ovo glasanje o nepovjerenju nije samo reakcija na budžet, već i na širi osjećaj nezadovoljstva među građanima,” kaže politički analitičar Pierre Dubois. “Opozicija koristi ovu priliku da izrazi svoje nezadovoljstvo politikama vlade koje smatraju nepravednim.”

Ekonomist Claire Martin dodaje: “Ako vlada padne, to bi moglo imati ozbiljne posljedice po ekonomiju. Politička nestabilnost može dovesti do smanjenja povjerenja investitora i usporavanja ekonomskog rasta. Francuska se već suočava s izazovima zbog globalne ekonomske situacije, a dodatna nestabilnost bi samo pogoršala situaciju.”

Nakon pada vlade Francuska bi se mogla suočiti s periodom političke nestabilnosti. Prijevremeni izbori bi mogli donijeti nove izazove, uključujući neizvjesnost oko formiranja nove vlade. Ekonomisti upozoravaju da bi politička kriza mogla negativno utjecati na ekonomiju zemlje, posebno u kontekstu globalne ekonomske nestabilnosti.

Međunarodna zajednica prati situaciju u Francuskoj s velikom pažnjom. Evropski lideri izrazili su zabrinutost zbog mogućih posljedica političke krize u jednoj od ključnih članica Evropske unije. “Stabilnost Francuske je od ključne važnosti za stabilnost cijele Evropske unije. Nadamo se da će se situacija riješiti mirno i demokratski,” izjavio je jedan od evropskih lidera.

Američki predsjednik Joe Biden također je izrazio zabrinutost: “Francuska je naš ključni saveznik i prijatelj. Nadamo se da će se politička situacija stabilizirati i da će Francuska nastaviti igrati svoju važnu ulogu na međunarodnoj sceni.”