Početak nove školske godine u Austriji donio je i novo pravilo koje je već otvorilo pitanje granica između zaštite djece, vjerskih sloboda i prava na vlastiti izbor. Od početka septembra u austrijskim školama zabranjeno je nošenje hidžaba djevojčicama mlađim od 14 godina. Mjera se odnosi na učenice u javnim i privatnim školama, a za roditelje koji ne budu poštovali zabranu predviđene su i novčane kazne.

Austrijske vlasti odluku predstavljaju kao mjeru zaštite djevojčica, a ne kao zabranu islama ili vjerskog uvjerenja. Argument je da djeca u tom uzrastu ne bi trebala biti izložena pritisku da prihvate određena vjerska ili društvena pravila te da država ima obavezu osigurati ravnopravnost i slobodan razvoj djece. U obrazloženju zakona posebno se govori o mogućem pritisku porodice ili društvene sredine.

Međutim, upravo se oko pitanja „slobode izbora“ vodi najveća rasprava. Za austrijske vlasti, zabrana treba omogućiti djevojčici da sama odluči o svom vjerskom identitetu kada bude dovoljno stara da tu odluku donese. Za kritičare zakona, problem je u tome što država na taj način također donosi odluku umjesto nje. Ako je hidžab za jednu djevojčicu izraz vjere i vlastitog uvjerenja, postavlja se pitanje može li joj država zabraniti njegovo nošenje pod obrazloženjem da je štiti.

Zakon predviđa i poseban postupak. Djevojčica koja u školu dođe s hidžabom neće odmah biti kažnjena. Škola najprije treba razgovarati s učenicom i njenim roditeljima ili starateljima. Ukoliko se pravilo ponavlja, slučaj se može proslijediti nadležnim školskim institucijama, a u kasnijoj fazi mogu biti uključene i službe za zaštitu djece i mladih.

Novčana kazna dolazi tek nakon ponovljenih kršenja. Roditeljima ili starateljima može biti izrečena kazna od 150 do 800 eura. Time je austrijski zakon dobio i jednu vrlo konkretnu posljedicu za porodice koje odbiju da poštuju zabranu.

Austrija se ovim ne suočava prvi put s pitanjem hidžaba u školama. Ustavni sud je 2020. godine ukinuo raniju zabranu koja je važila za djevojčice mlađe od deset godina. Tada je ocijenjeno da takva mjera može dovesti do diskriminacije muslimanskih učenica. Nova zabrana sada je postavljena drugačije, prije svega zbog dobne granice do 14 godina i obrazloženja koje se više oslanja na zaštitu djece i njihovu autonomiju.

Zbog toga će upravo pravna održivost nove mjere biti jedno od najvažnijih pitanja u narednom periodu. Protivnici zabrane već ukazuju na moguće kršenje vjerskih sloboda i diskriminaciju muslimanskih učenica, dok vlast insistira na tome da se ne ograničava vjera, nego određeni način odijevanja maloljetnih djevojčica u školskom prostoru.

Austrija tako ulazi u veću evropsku raspravu koja traje godinama. Francuska je ranije donijela niz mjera kojima je ograničeno nošenje pojedinih vjerskih obilježja u školama i javnom prostoru, a pitanje hidžaba tamo je i dalje dio političkih i društvenih sukoba. Austrijski model je uži, jer se odnosi na učenice mlađe od 14 godina, ali je pitanje koje otvara veoma slično: koliko država može ograničiti vjersku praksu kada tvrdi da time štiti ravnopravnost i slobodu pojedinca?

Za muslimanske porodice u Austriji posljedica je već vrlo konkretna. Od početka školske godine roditelji moraju birati između poštovanja novog pravila i insistiranja na tome da njihova kćerka nastavi nositi hidžab u školi, što u slučaju ponovljenog kršenja može dovesti i do finansijske kazne.

Zato ova odluka nije samo još jedna izmjena školskih pravila. Ona ponovo otvara mnogo šire pitanje koje će se vjerovatno vraćati i u drugim evropskim zemljama: da li je sloboda izbora nešto što država treba štititi tako što će ukloniti pritisak ili nešto što podrazumijeva i pravo maloljetne osobe da nosi vjersko obilježje koje sama želi?