Francuska vlada predstavila je ove srijede novi antiteroristički zakon, deveti otkako je prije šest godina započeo najgori val „džihadističkih“ napada u zemlji, kojim se ta zemlja želi suočiti s evolucijom terorističke prijetnje. Vlast ukazuje na najnovije ekstremističke napade, uključujući ubistvo nožem prošlog petka policajca u policijskoj stanici u Rambouilletu, na periferiji Pariza, koje su počinili samotnjaci bez očitih veza s „islamističkim“ skupinama, ali ovisni o društvenim mrežama i koji su uspjeli zaobići sve radare obavještajnih službi.
Vlast tvrdi da je tekst zakona pripreman mjesecima i njime se proširuje nadzor algoritmima, a također i praćenje nakon puštanja iz zatvora osuđenih za terorizam, te tvrdi da to nije ishitren odgovor na napad u Rambouilletu.
Zakon dolazi u trenutku kada desničarska opozicija, što je polje na kojem se predsjednik Emmanuel Macron pokušava ukopati uoči predsjedničkih izbora 2022. godine, snažno dovodi u pitanje sposobnost predsjednika da zajamči sigurnost građana, ključni element za konzervativno biračko tijelo.
"Novi zakon je neophodan", budući da je "teroristička prijetnja i dalje vrlo visoka i razvija se“, rekao je premijer Jean Castex, na kraju sjednice Vijeća ministara nakon obznannivanja zakona čiji će tekst morati proći i u Parlamentu.
Od posljednjeg napada u Rambouilletu do brutalnog odrubljivanja glave srednjoškolskog profesora Samuela Patyja prošlog oktobra, što je bio čin koji je duboko potresao zemlju, obrazac pokazuje da „usamljeni i sve mlađi napadači, često nepoznati obavještajnim službama, krenuli u radikalizaciju bez nužne veze s već konstituiranim terorističkim mrežama”, podsjetio je Castex.
Otuda je potreba, prema Castexu, ažurirati, poboljšati ili ojačati uređaje posljednjih godina novim zakonom koji se "prilagođava novim prijetnjama koje je teže otkriti i oslanja se na nove alate povezane s novim tehnologijama".
Jedna od najkontroverznijih tačaka novog zakona jest da on trajno upotrebljava algoritme u nadzoru osumnjičenika. Mjera, koja se eksperimentalno koristi od 2015. godine, omogućuje automatiziranu obradu podataka internetske veze, s namjerom otkrivanja potencijalnih terorističkih prijetnji.
Novi zakon proširuje njegovu upotrebu na web adrese (URL-ove) i produljuje trajanje računalnog prikupljanja podataka na dva mjeseca, umjesto na jedan kao i prije.
"Ako danas neko pet ili šest puta traži video zapis, na primjer o odrubljivanju glave od strane Islamske države, unutarnje službe ne mogu to saznati i pratiti", objasnio je ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin. Novim zakonom moći će dobiti te podatke i znati identitet te osobe. Jednom kad se poduzme taj korak, koji zahtijeva aktiviranje postojećih protokola i ovlaštenja, uključujući i nezavisnu instancu, preći će na klasični nadzor, na primjer prisluškivanjem.
Darmanin je u nedjelju izjavio da je ubojica profesora Patyja, 18-godišnjak čečenskog porijekla ali odrastao u Francuskoj, imao redovne kontakte sa Sirijom koji nisu bilio nadzirani jer su se dešavali na Instagramu. "Zakon nam mora omogućiti da budemo učinkovitiji, jačajući na polju tehnologije koju koriste teroristi", naglasio je.
Njegovi oponenti strahuju da će novi zakon otvoriti vrata masovnom nadzoru građana na internetu. Vlast, pak, tvrdi da je tekst "vrlo etičan" i "biće kompatibilan s evropskim zakonodavstvom" u vezi s obradom računarskih podataka.
Novi zakon također predviđa nove mjere upravne i sudske kontrole za neke od optuženih za terorizam koji su odslužili kaznu. Pojedinačne mjere kontrole, poput kućnog pritvora, mogu se produžiti na dvije godine (do sada je to bila jedna) za one koji su osuđeni na pet ili više godina zatvora.
Uz to, oni koji predstavljaju „posebno visoku opasnost“ od recidiva, o čemu će vlasti morati odlučiti prije isteka kazne, mogu biti podvrgnuti određenim sudskim mjerama, poput obveze prebivališta u određenom mjestu ili poštivanja medicinskog nadzora u razdoblju do pet godina.
Prema Vladi, ovim je mjerama pogođeno stotinjak osuđenih koji će odslužiti kaznu do 2023. godine.
Zakon takođe predviđa proširenje nekih postojećih mjera, poput mogućnosti zatvaranja bogomolja ako su na bilo koji način povezane s terorističkim aktima. Pored zatvaranja džamija propisi proširuju zakon i na druge prostore.
Novi zakon takođe može zabraniti osobi da boravi u određenom geografskom obodu mjesta na kojem bi masovni događaji mogli biti meta napada, poput sportskih događaja ili muzičkih festivala, a omogući će lokalnim vlastima i obavještajnim službama pristup informacijama o osobama pod psihijatrijskom njegom koje mogu predstavljati "ozbiljnu prijetnju" javnom redu zbog njihove radikalizacije.
