Na bojnom polju Ukrajine, budućnost rata postaje sadašnjost. Hiljade dronova ispunjavaju nebo, a njihova prisutnost i sofisticiranost simbolizuju promjene koje se odvijaju u modernom ratovanju. Ovi dronovi, opremljeni naprednim vještačkim inteligencijama (AI), koriste sofisticirane sisteme za izbegavanje prepreka i identifikaciju potencijalnih ciljeva. AI modeli pomažu ukrajinskim snagama da precizno predviđaju gdje da udare, što im omogućava da s visokim stepenom efikasnosti uništavaju tenkove i obaraju avione, pišu Mark A. Milley i Eric Schmidt za “Foreign Affairs”. Ove napredne tehnologije omogućavaju ukrajinskim trupama da postignu značajne vojne uspehe, dok ruske jedinice pate od stalne opservacije i ometanja komunikacija.

Globalni Trendovi: Širenje inovacija u ratovanju

Iako je rat u Ukrajini najnoviji primer tehnoloških inovacija na bojnom polju, nije jedini. Slični trendovi su prisutni i u drugim konfliktima širom sveta. U Mijanmaru i Sudanu, pobunjenici i vlade koriste bespilotne vozila i algoritme u svojim sukobima.

U 2020. godini, turski dron je izveo napad bez ljudske intervencije u Libiji, što predstavlja značajan korak u razvoju autonomnih oružja. U Azerbejdžanu, vojna upotreba dronova i municija koje lebde iznad ciljeva omogućila je zauzimanje Nagorno-Karabakha. U Gazi, Izrael koristi hiljade dronova povezanih sa AI algoritmima kako bi upravljao u složenim urbanim okruženjima.

Brza adaptacija: Izazovi i prilike

Rat je oduvek podsticao inovacije, ali tempo promjena danas je neviđen. "Tehnološke promjene su trenutno brže i imaju veći uticaj nego ikada," navode Milley i Schmidt. Budući ratovi neće se voditi samo u smislu broja ljudi ili snage konvencionalne opreme, kao što su avioni, brodovi i tenkovi. Umesto toga, dominiraće sve autonomniji sistemi oružja i moćni algoritmi. Ove promjene donose nove izazove za vojske širom svijeta, posebno za SAD, koje se još uvijek bore da se prilagode novom okruženju.

Nespremnost SAD-a

Sjedinjene Američke Države još uvijek nisu spremne za ratove budućnosti, ocijenjuju autori. Američki vojnici nisu u potpunosti pripremljeni za borbu u okruženju u kojem imaju element iznenađenja.

Njihova oprema, uključujući avione, brodove i tenkove, nije adekvatna za odbranu od napada dronova. Pentagon se suočava s izazovima u usvajanju vještačke inteligencije i implementaciji naprednih tehnologija. S trenutnim naporima koji se kreću sporim tempom, SAD se suočavaju s ozbiljnim rizikom od zaostajanja za svojim protivnicima.

Obnova vojne strukture: Ključne promene

Da bi očuvale svoju globalnu dominaciju, SAD će morati da brzo promjene svoju vojnu strukturu. To uključuje reformu taktike, razvoj liderstva, nabavku opreme i obuku trupa, tvrde autori.

Preporučuju da američki vojni planeri treba da razviju nove metode nabavke opreme koje će omogućiti bržu adaptaciju na brzo razvijajuće prijetnje. Takođe, potrebno je unaprijediti obuku vojnika za upravljanje dronovima i primenu AI sistema. Tradicionalni procesi nabavke opreme su previše birokratski i spori, naglašavaju, što može ugroziti sposobnost SAD-a da se prilagodi novim tehnologijama.

Kako AI mijenja ratovanje

Kao što pokazuje rat u Ukrajini, vještačka inteligencija i dronovi već značajno utiču na način ratovanja.

"Sljedeći veliki sukob će vjerovatno vidjeti potpunu integraciju AI u sve aspekte vojnog planiranja i izvršenja," predviđaju autori članka. Kina je već stvorila AI komandanta koji ima vrhovnu vlast u velikim virtualnim ratnim igrama, a buduće verzije AI sistema mogli bi preuzeti stvarne odluke na bojnom polju.

Ova integracija AI može radikalno promijeniti pristup vojnom planiranju i izvršenju, omogućavajući brže i efikasnije reakcije na dinamične uslove bojišta.

Automatizacija i urbanizacija

Automatizacija ratovanja može igrati ključnu ulogu u budućim urbanim sukobima. S obzirom na rast globalne urbanizacije i prelazak na urbane gerilske taktike, budući odlučujući bojni frontovi će vjerovatno biti gusto naseljena područja, predviđaju.

Borbe u urbanim sredinama su mnogo smrtonosnije i resursno zahtjevnije. "Tehnologije kao što su dronovi i mali pokretni roboti biće ključne za kontrolu urbanih pozicija", naglašavaju autori članka. Ove tehnologije omogućavaju preciznije ciljanje i manji broj civilnih žrtava u poređenju s tradicionalnim metodama.

Dronovi kao jeftina alternativa

Jedna od glavnih prednosti novih tehnologija je njihova pristupačnost. "Dronovi su znatno jeftiniji od tradicionalnih vojnih aviona," ističe se u članku. Na primjer, MQ-9 Reaper dron košta otprilike četvrtinu cijene F-35 borbenog aviona, dok jednostavni dronovi mogu koštati samo 500 dolara.

Ova pristupačnost omogućava državama da koriste velike brojeve dronova bez brige o velikim gubicima. Dronovi mogu preplaviti i nadmašiti starije sisteme protivvazdušne odbrane, koji nisu dizajnirani da istovremeno obore stotine objekata.

Uticaj na sukobe i osetljivost na napade

Pristupačnost dronova ne samo da olakšava napade, već i omogućava raznim akterima da postanu značajni igrači u sukobima. U 2016. godini, teroristi ISIS-a koristili su jeftine dronove za protivljenje napredovanju snaga koje su podržale SAD u Siriji i Iraku.

Današnji pobunjenici, tvrde autori, kao što su oni podržani od Irana, koriste dronove za napade na američke vazduhoplovne baze u Iraku, dok Huti u Jemenu koriste dronove za napade na brodove u Crvenom moru, što je povećalo troškove pomorskog transporta.

Primjena u praktičnim situacijama

U slučaju kineskog amfibijskog napada, dronovi bi mogli igrati ključnu ulogu u odbrani Tajvana. Iako je malo vjerovatno da će Kina pokrenuti potpuni napad na Tajvan u narednih nekoliko godina, kineski predsednik Xi Jinping je naredio svojoj vojsci da bude spremna za invaziju do 2027. godine.

Da bi se sprječila takva invazija, Tajvan i njegovi saveznici bi morali da unište veliki broj napadačkih plovila u veoma kratkom vremenskom periodu. "Autonomni sistemi—na zemlji, moru i u vazduhu—možda će biti jedini način da se to efikasno postigne," primjećuju autori analize.

Adaptacija na novi tip bojnih polja

Kako bi se prilagodili novim vrstama sukoba, saveznici Tajvana moraju da razviju i proizvodnju novih dronova koji su sposobni za duže letove preko velikih okeanskih razdaljina, kao i podvodnih dronova i autonomnih mina.

"Zemlje koje se bore za očuvanje vojne superiornosti moraju brzo prilagoditi svoje strategije i opremu kako bi odgovorile na nove pretnje," naglašava se.

Reforme u nabavci opreme

Nijedna država još uvek nije potpuno pripremljena za ratove budućnosti. Iako SAD i dalje prednjači u razvoju AI i naprednih tehnologija, njihovi protivnici kao što su Rusija i Kina brzo napreduju. "Pentagon se mora usredsrediti na ubrzavanje procesa nabavke i implementacije novih tehnologija," piše u članku Foreign Affarisa. Potrebno je razviti fleksibilnije sisteme nabavke koji omogućavaju bržu prilagodbu novim tehničkim zahtjevima i promjenama u strateškoj situaciji.

Budućnost Ratovanja

Povećana upotreba AI i autonomnih sistema donosi niz etičkih i pravnih izazova. "Nacionalni lideri moraju osigurati da AI sistemi mogu razlikovati vojne i civilne ciljeve i da ostanu pod ljudskom komandom," naglašava se. Bez odgovarajuće regulacije, autonomni sistemi oružja mogli bi dovesti do neželjenih i nesigurnih situacija koje bi mogle ugroziti civilne živote ili čak destabilizovati međunarodni poredak. Potrebno je uspostaviti međunarodne norme i standarde za primenu AI u ratovanju kako bi se minimizirali rizici i osigurala odgovornost.

Tehnologija možda neće promjeniti osnovnu ljudsku prirodu sukoba, zaključuju autori, ali brzo mijenja način ratovanja. "SAD mora brže prilagoditi svoje vojne sposobnosti nego što to čine njihovi protivnici", tvrde. Američki vojni planeri i lideri moraju da se usmjere na ubrzanu adaptaciju novih tehnologija i reformu strukture oružanih snaga kako bi ostali konkurentni u sve složenijem okruženju ratovanja. U novoj eri sukoba, brzina prilagodbe može biti ključna za očuvanje globalne moći i sigurnosti, što je američkoj hegemoniji primarni cilj.

O AUTORIMA

Mark A. Milley služio je kao predsjedavajući Zajedničkog načelnika štabova od 2019. do 2023. godine. Trenutno je gostujući profesor na Univerzitetu Princeton i istaknuti saradnik u rezidenciji na Školi za međunarodne odnose Univerziteta Georgetown. Milleyjeva široka vojna iskustva i visok položaj u američkoj vojnoj hijerarhiji čine ga ključnim autoritetom u analizi modernih vojnih strategija i tehnologija.

Eric Schmidt je predsjednik Projekta specijalnih konkurentnih studija i bivši izvršni direktor i predsjednik Google-a. Takođe je koautor zajedno s Henryjem Kissingerom i Danielom Huttenlocherom knjige "Doba AI: I naša ljudska budućnost". Schmidtova ekspertiza u oblasti tehnologije i inovacija, zajedno s njegovim iskustvom u vođenju jedne od najvažnijih tehnoloških kompanija na svijetu, pruža duboko razumijevanje uticaja vještačke inteligencije na društvo i ekonomiju.