Razni društveni subjekti – ljudi individualno, njihove porodice, političke partije, nevladine organizacije, privredna preduzeća, institucije vlasti od lokalnih do državnog nivoa, međunarodne političke, vojne, humanitarne i druge organizacije i asocijacije... pred kraj tekuće godine planiraju svoje aktivnosti za narednu godinu polazeći od raspoloživih kapaciteta i budžetskih mogućnosti. U tom smislu, planiranje je proces usklađivanja želja, potreba i mogućnosti. U funkciji planiranja, esencijalni kvalitet jeste predviđanje društvenih procesa u njihovim raznim mogućim varijantama ispoljavanja. U predviđanju brojne varijable s utjecajima iz raznih smjerova, kao vektori u matematici i fizici, oblikuju rezultantu najvjerovatnijih sadržaja i događaja u procesima koji su predmet razmatranja. Ima nekih varijabli koje u predviđanju za neku društvenu oblast trebaju uzeti u obzir sve subjekte u toj oblasti, od najužeg individualnog do najšireg globalnog okvira.

Naprimjer, neki subjekti predviđanja za svoju oblast moraju usmjeriti pažnju prema vojnim i sigurnosnim varijablama društvenih procesa u svom lokalnom i regionalnom pa i širem, globalnom okruženju, dok u nekoj drugoj oblasti subjekti predviđanja prema tim pitanjima nemaju potrebu usmjeravati pažnju.

U svakom slučaju, optimistično, kao i pesimistično predviđanje može biti na realnim pretpostavkama i bez osnova u realnosti. Pesimisti su u riziku da zapostave elemente stanja koji opravdavaju optimizam, dok su optimisti u riziku da zapostave elemente stanja koji opravdavaju pesimizam. I optimizam i pesimizam imaju vrijednosni predznak jer ima procesa čiji je rezultat sa stajališta interesa nekog subjekta poželjan pa se njegovo postizanje tretira u kontekstu optimizma, a da je isti taj rezultat sa stajališta interesa drugog subjekta nepoželjan pa se njegovo postizanje tretira u kontekstu pesimizma. Naprimjer, ako neko ima interes da Bosna i Hercegovina bude što slabija, onda se usložnjavanje njene društvene krize tretira u prilog optimizma da će se njihov interes predvidivo ostvariti, i obratno. Sve što nije dobro u bosanskohercegovačkom društvu, sa stajališta njenih domoljuba, prilog je za skeptična predviđanja, a sve ono što je s njihovog stajališta dobro prilog je za optimistična predviđanja.

PREDVIĐANJE I OTKRIVANJE

Predviđanje društvenih procesa podrazumijeva poznavanje resursa, ispoljenih intenziteta u raznim smjerovima težnji relevantnih unutarnjih i vanjskih subjekata. Što je stanje u društvima i državama stabilnije, manje je nepoznatih varijabli u raznim smjerovima utjecaja, pa je procese u takvim društvima lakše predviđati, za razliku od nestabilnih i haotičnih društava i država, gdje je predviđanje izloženo neizvjesnostima pojave novih, a bitnih varijabli o kojima nije bilo percepcije u startu predviđanja.

Zato je dinamika predviđanja važnija za nestabilna i/ili haotična društva, gdje se moraju ulagati veći napori za ostvarivanje uvida u stanje za oblast na koju se predviđanje odnosi. U takvim društvima daleko od subjekata predviđanja često se čuvaju u dubokoj tajnosti neke varijable koje se planski aktiviraju, s efektima i posljedicama iznenađenja, s ciljem da nestabilnost i/ili haotičnost u društvu protiv kojeg se djeluje budu što dublji, odnosno s ciljem da se to društvo i država uvedu u dublju krizu, što veću nestabilnost i haotičnost. Zbog tog problema, subjekti predviđanja trebaju imati razvijen sistem praćenja stanja ne samo putem transparentnih već i putem tajnih kanala, upravo zato što se subverzija protiv tih društava i država odvija tajno, tako da tajnim metodama subverzije treba odgovarati tajnim metodama zaštite tih društava i država. Društvo i država izloženo subverzijama, koje se po svom karakteru tajno planiraju i aktiviraju tako da se maskiraju centri, izvori i nosioci neprijateljstva, imaju odbrambenu i sigurnosnu obavezu da osposobe svoj sistem za otkrivanje planova, snaga, sredstava i metoda subverzivnog neprijateljstva.

Ovu opću, načelnu zakonomjernost sistema sigurnosti društava i država treba sagledati u vezi sa stanjem u Bosni i Hercegovini, u kojoj su se pred rat, tokom rata i poslije njega ispoljavali, a i dalje ispoljavaju subverzivni utjecaji s ciljem da se paralizira sistem sigurnosti, posebno u njegovom suptilnom dijelu obavještajnog i kontraobavještajnog djelovanja. I aktuelne težnje s ciljem paralize OSA-e imaju takav karakter, što je izraz kontinuiteta djelovanja u kojem je proteklih decenija podosta učinjeno da se čak i domoljubima ogadi društvena i državna funkcija od koje bitno ovise njihova sigurnost i opstojnost. Unutar domoljubnih sredina bilo je, i još uvijek ima, onih koji ništa drugo ne rade osim što ogađuju jednu od najbitnijih državnih funkcija, posebno ako je država izložena subverzivnim operacijama.

Svako predviđanje, pa i ono koje je u nadležnosti najviših društvenih i državnih subjekata, nije samo sebi svrha. Predviđanja su esencijalni dio državnih analiza i procjena prema kojima se planiraju i poduzimaju mjere svih subjekata društva, od onih u oblasti sigurnosti, do onih koji djeluju u oblasti odgoja, obrazovanja, ekonomije...

Krajem 2020. godine za Bosnu i Hercegovinu bitno je da se utvrde glavna područja prema kojima tokom 2021. godine treba usmjeriti napore za poznavanje stanja, analize tog stanja i predviđanja, kako bi se pospješilo sve što je u društvenoj tendenciji potencijalno ili aktuelno pozitivno, odnosno kako bi se blokirale tendencije u kojima se potencijalno i aktuelno reproduciraju štete za bosanskohercegovačko društvo i državu. Nekoliko je područja u kojima predviđanja za 2021. godinu imaju naročit značaj.

POBJEDA PESIMIZMA

1. Tendencije u vezi s međunacionalnim odnosima u Bosni i Hercegovini vrlo su loše. Na političkoj sceni organizirano, intenzivno i planski djeluju snage kojima je interes da stanje u tom pogledu bude što lošije. To se događa u uvjetima slabe organiziranosti društvenih i političkih činilaca zainteresiranih da se stanje u tom pitanju poboljša i stabilizira. Organiziranost u korist poboljšavanja međunacionalnih odnosa daleko je ispod nivoa organiziranosti onih koji te odnose ugrožavaju.

Prema tome, na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini nema elemenata stanja po kojima se s optimizmom može predviđati poboljšanje međunacionalnih odnosa, prije svega zato što bi bilo veliko iznenađenje da se sastanu lideri ključnih političkih činilaca raznih nacionalnosti da sagledaju probleme u ostvarivanju dejtonske ambicije za postratnom izgradnjom međunacionalnog pomirenja i povjerenja. Apsurd je što lideri relevantnih političkih subjekata uviđaju da tendencija pogoršavanja međunacionalnih odnosa bosanskohercegovačko društvo i državu, pa i cijelu regiju Zapadnog Balkana približava katastrofalnim posljedicama od kojih iz straha narod napušta ove prostore. Ako bi se lideri najutjecajnijih političkih i državnih subjekata u Bosni i Hercegovini i na Balkanu sastali i postavili sebi zadatak za pozitivan preokret u međunacionalnim odnosima, onda bi se moglo s dosta optimizma pogledati u budućnost. Dobro bi bilo da 2021. godina bude prekretnica u tom pogledu.

U ovoj oblasti nužno je demaskirati to da lideri ekstremnih nacionalista ističu kako se zalažu za očuvanje mira dok istovremeno putem raznih subverzivnih destrukcija upravo oni ugrožavaju mir i sigurnost.

2. Na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini nema elemenata za ocjenu da će tokom 2021. godine biti zaustavljena tendencija pogoršavanja odnosa među bošnjačkim političkim subjektima i liderima, uključujući i odnose multietničkih subjekata koji većinom okupljaju Bošnjake, odnosno nema elemenata da će među njima prestati nerazumni sukobi izvan onih koji se mogu opravdati demokratskim principima i vrijednostima. U toj oblasti stanja u bosanskohercegovačkom društvu ima najviše elemenata liderske nezrelosti i neodgovornosti. Nema osnova za predviđanje da se može dogoditi sastanak Izetbegovića, Konakovića, Nikšića, Šepića, Radončića... s ciljem da se dogovore radi poboljšanja političke kulture u odnosima ljudi različitih ideoloških i političkih uvjerenja, odnosno nema osnova za predviđanje da se iz svojih domoljubnih razloga mogu dogovoriti o najmanjem zajedničkom imenitelju svojih različitih ideoloških i političkih orijentacija.

Prema tome, tokom 2021. godine u ovoj oblasti stanje u bosanskohercegovačkom društvu i državi i dalje će se pogoršavati. Moguće je da će to voditi nastanku novih bošnjačkih političkih stranaka, pa i novih sukoba. U tom pogledu, mediji će djelovati onako kako im njihovi naredbodavci iz reda političkih lidera budu nalagali. Ako bi na bosanskohercegovačkoj medijskoj sceni uslijedila pozitivna izmjena, u smislu ublažavanja i prestanka vokabulara međuliderske i međustranačke netrpeljivosti, odnosno ako bi se rječnik u medijima doveo u okvire standarda kulture političkog dijaloga, to bi bio dobar znak za optimizam da će se stanje međubošnjačkih stranačkih i liderskih odnosa poboljšati i da će se po tom osnovu učiniti iskorak ka stabiliziranju bosanskohercegovačkog društva i države.

Politički subjekti koji okupljaju Bošnjake zauzimat će tokom 2021. godine pozicije za opće izbore predviđene za jesen 2022. godine, što dodatno umanjuje razloge za optimizam.

Nepovoljne tendencije na bošnjačkoj političkoj sceni mogle bi se zaustaviti i prevladati ako bi se autoriteti akademske zajednice angažirali u korist poboljšanja kulture političkog dijaloga i razvijanja svijesti da promjene u tom pogledu mogu rezultirati stabilizacijom ukupnog stanja.

3. U političkoj realnosti na Balkanu nema elemenata koji ukazuju na to da će se tokom 2021. godine poboljšati odnosi Bosne i Hercegovine sa susjednim zemljama – Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom. Još u državama Balkana nije na pravi način afirmiran stav da su Srbija, Hrvatska, Crna Gora i Bosna i Hercegovina jedne drugima najpreče ako se želi stabilnost i mir u toj regiji. Nema elemenata za predviđanje da će 2021. godine iz Srbije i Hrvatske prestati aktivnosti kojima se ugrožava i dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, što znači da nema elemenata za predviđanje da će tokom 2021. godine Srbija i Hrvatska zauzeti i praktički promovirati stav da su granice tih država konačne.

4. Vjerovatno je da će se u toku 2021. godine osjetiti zajednički utjecaji SAD-a i EU s ciljem relaksiranja međudržavnih odnosa na Balkanu. U tom kontekstu, nužno je da domoljubni politički subjekti i lideri u Bosni i Hercegovini ojačaju percepciju međunarodne zajednice o njihovoj istinskoj demokratskoj orijentaciji.

Osnovano je predviđanje da će tokom 2021. godine SAD, EU, NATO i njihovi lideri unaprijediti svoje prisustvo u korist stabiliziranja političkih i sigurnosnih prilika u Bosni i Hercegovini i šire na Balkanu, a u pogledu jačanja mira, sigurnosti i stabilnosti.