Fudbal je, osim što je strast, i biznis. Svjetsko prvenstvo 2026. godine, koje se trenutno održava u SAD-u, Meksiku i Kanadi, spremno je da postane najveći sportski događaj na planeti. Tri zemlje domaćina nadaju se da će to biti i fenomenalna ekonomska odskočna daska.

SAD, Meksiko i Kanada organiziraju najambicioznije fudbalsko prvenstvo ikada održano. Tokom 39 dana, ukupno 48 reprezentacija odigrat će 104 utakmice na 16 lokacija u tri zemlje domaćina. Nikada ranije turnir ovih razmjera nije sadržavao ovoliko utakmica. To je unosan posao za televizijske mreže koje su otkupile prava prijenosa. Očekuju neviđenu publiku od više miliona gledalaca. Izvještaj koji je objavila Bank of America procjenjuje da će oko šest milijardi ljudi, 75 posto svjetske populacije, uživati u nekim od utakmica putem televizije, streaming platformi ili društvenih mreža.

FIFA, krovna kuća svjetskog fudbala, trlja ruke zbog izgleda za ovo takmičenje. U poređenju s prethodnim izdanjima, ulaganja organizatora u ovo Svjetsko prvenstvo bila su znatno niža. Stadioni su već bili izgrađeni, tako da skoro uopće nisu trebali trošiti na velike projekte. Niti je 16 gradova domaćina preduzelo vrstu velike urbane obnove koja često ostavlja trajno naslijeđe historijskih takmičenja, kao što je to obično slučaj s Olimpijskim igrama.

- SAD su to uradile efikasnije nego možda iko ranije. Koštalo nas je tek djelić onoga što su drugi domaćini potrošili jer imamo infrastrukturu koja nam je potrebna, bilo da je riječ o željezničkom sistemu ili stadionima - rekao je Andrew Giuliani, izvršni direktor Radne grupe Bijele kuće za Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2026.

Dok su Katar, Rusija i Njemačka potrošili milijarde dolara na izgradnju novih stadiona, poboljšanje transportnih sistema i druge projekte urbanog razvoja u nastojanju da iskoriste zamah takmičenja za poboljšanje infrastrukture, SAD iskoristile su velike, moderne stadione za američki fudbal za domaćinstvo utakmica, piše El Pais.

Washington je potrošio tek 1,2 milijarde dolara. Nešto više od polovine tog iznosa otišlo je na jačanje sigurnosti, jedne od glavnih briga zemlje, u 11 gradova domaćina. Dodatnih 500 miliona dolara potrošeno je na sprečavanje napada dronovima. Samo oko 100 miliona dolara dodijeljeno je za poboljšanje saobraćaja u gradovima domaćinima.

Da bismo to stavili u perspektivu, Brazil je iz svog budžeta izdvojio više od 12 milijardi dolara za izgradnju stadiona, puteva i transportne infrastrukture za Svjetsko prvenstvo 2014. Rusija je uložila više od 14 milijardi dolara u turnir 2018. godine, dok je Katar iskoristio Svjetsko prvenstvo 2022. kao priliku za pokretanje ambicioznog infrastrukturnog plana, uključujući složene projekte urbanog razvoja, transportne sisteme, kao i neke od najmodernijih stadiona na svijetu. Iako nikada nije objavljen službeni podatak o katarskom ulaganju u fudbalsko takmičenje, sportska mreža ESPN procjenjuje ga na 220 milijardi dolara, što ga čini najvećim ulaganjem u historiji Svjetskog prvenstva.

Svjetsko prvenstvo 2026. izbjeglo je sva ta ulaganja. U SAD-u, gdje je uspjeh često vezan uz novac, od prvenstva se očekuje znatna dobit. Izvještaj koji su pripremili FIFA, predvođena švicarskim fudbalskim menadžerom Giannijem Infantinom, i OECD tvrdi da će Svjetsko prvenstvo imati utjecaj od 41 milijarde dolara na globalni BDP. Procjenjuje se da će se stvoriti 824.000 radnih mjesta i da će generirati više od 9,4 milijarde dolara direktnih i indirektnih poreskih prihoda za javnu kasu Sjeverne Amerike.

Prema izvještaju (koji je američkom predsjedniku Donaldu Trumpu u Ovalnom uredu dostavio njegov prijatelj Infantino), samo u SAD-u projekcije pokazuju da će Svjetsko prvenstvo povećati domaći BDP za više od 17 milijardi dolara, uz stvaranje 185.000 radnih mjesta. Također se predviđa da će navijači potrošiti više od 11 milijardi dolara na putovanja, smještaj i druge troškove tokom posjeta utakmicama.

- Ova cifra je vjerovatno uveliko pretjerana - primjećuje Victor Matheson, profesor sportske ekonomije na College of the Holy Cross.

Matheson objašnjava da se prihodi od Svjetskog prvenstva preraspodjeljuju tamo gdje se novac troši. Međutim, napominje da to ne znači nužno da događaj povećava ukupnu potrošnju u ekonomiji. Nadalje, tvrdi da će strani posjetioci vjerovatno zamijeniti redovne turiste u gradovima domaćinima. I, na kraju, vjeruje da veliki dio novca potrošenog u SAD-u za ovaj događaj neće ostati u zemlji, s obzirom na to da većinu prikuplja FIFA putem prodaje ulaznica i partnerstava sa sponzorima i velikim međunarodnim korporacijama. Te kompanije, sa sjedištima hiljadama kilometara udaljenim od mjesta gdje se utakmice igraju, dodaju tu dobit svom konačnom rezultatu.

Kevin Daly, analitičar investicione banke Goldman Sachs, detaljnije objašnjava istu poentu.

- Iako je Svjetsko prvenstvo nesumnjivo najveći sportski i komercijalni događaj na planeti, neće nužno imati veliki utjecaj na makroekonomske brojke - tvrdi on. Procjenjuje da će utjecaj biti ekvivalentan tek 0,2 posto američkog BDP-a.

- Samo će dio ekonomske koristi ostati u gradovima domaćinima. Veliki dio potrošnje navijača jednostavno će doći na štetu drugih aktivnosti, a svako povećanje potrošnje prije i tokom finalne utakmice obično je popraćeno smanjenjem u sedmicama i mjesecima koji slijede - napominje Daly. Ovaj stručnjak je, zajedno s Mambunom Njie, još jednim analitičarem u Goldman Sachsu, analizirao ekonomske podatke i utjecaje na BDP svih svjetskih prvenstava od onog koje je Španija organizirala 1982. godine.

U drugoj analizi, Saxo Bank, danska investiciona banka, zaključuje da "Svjetsko prvenstvo 2026. nije značajan pokretač rasta za SAD".

Neprijateljstvo koje su SAD pokazale prema imigrantima, predsjednikovi ispadi bijesa, kao i mnogo veće cijene ulaznica, letova i smještaja u poređenju s prethodnim izdanjima Svjetskog prvenstva, rezultirali su manjim dolaskom turista nego što se očekivalo. FIFA je predviđala da će 40 posto onih koji će prisustvovati utakmicama – oko pet miliona navijača – biti međunarodni posjetioci. Međutim, čini se da su ta očekivanja bila previsoka.

- Istina je da su mnogi putnici izrazili rezerve prema putovanju u SAD - napominje akademik Ebenezer Obadare, član Vijeća za vanjske odnose (CFR).

Izvještaj koji je objavilo Američko udruženje hotela i smještajnih objekata (AHLA) prošlog aprila – dva mjeseca prije otvaranja Svjetskog prvenstva utakmicom između Meksika i Južne Afrike (2-0) – upozorio je da 80% hotela u 11 američkih gradova prijavljuje manje rezervacija od očekivanog. Udruženje hotelske industrije upozorilo je da „pokazatelji sugerišu da bi očekivani ekonomski rast mogao biti manji od predviđanja“, aludirajući pritom na političke napetosti i strahove zbog problema s vizama.

Iako se ne očekuje da će Svjetsko prvenstvo imati ogroman ekonomski utjecaj na privredu gradova, ono će generirati veliku dobit za zemlje domaćine.

- Neto korist za SAD, a u manjoj mjeri i za Meksiko i Kanadu (budući da su domaćini manjeg broja utakmica), bit će mnogo veća nego na prethodnim događajima. Naši stadioni su mnogo veći nego u ostatku svijeta, pa je broj navijača koji mogu prisustvovati veći. Naši gradovi domaćini su velika metropolitanska područja koja mogu primiti ogroman broj ljudi. Dakle, s većim profitom i nižim troškovima nego na nedavnim prvenstvima, mnogo je vjerovatnije da će ovo izdanje imati pozitivan neto utjecaj na domaćine - kaže Matheson, napominjući da ima više ekipa i više utakmica.

Ali taj novac ne ostaje u gradovima. Umjesto toga, završava u rukama FIFA-e i velikih multinacionalnih korporacija koje zarađuju na Svjetskom prvenstvu, poput kompanija za proizvodnju bezalkoholnih pića i piva, sportskih brendova (Adidas i Nike), kao i hotelskih lanaca.

Iako ne postoje precizne cifre o prihodima FIFA-e od Svjetskog prvenstva 2026. godine, organizacija očekuje da će ove godine ostvariti oko 9 milijardi dolara, prema svom službenom budžetu. Predviđa se da će samo prodaja ulaznica donijeti 3,017 milijardi dolara, više nego trostruko više od 930 miliona dolara zarađenih na prethodnom prvenstvu u Kataru. To bi se dopunilo prihodima od prava na prijenos, marketinških ugovora i licenciranja.

Richard Sheehan, profesor emeritus finansija i autor knjige "Keeping Score: The Economics of Big Time Sports", procjenjuje da bi povećanje prihoda od ulaznica moglo pomoći FIFA-i da premaši 15 milijardi dolara ukupnih prihoda, prema analizi koju je objavio The Conversation.

Najveći pobjednik u biznisu sa svjetskim prvenstvima je FIFA. Iznajmila je stadione po fiksnoj cijeni, pod povoljnim uvjetima, i upravlja prodajom ulaznica i sponzorskim odnosima.

- FIFA uzima sve prihode, a veliki dio troškova prebacuje na domaćine. FIFA ostvaruje profit bez obzira na sve - zaključuje Victor Matheson.

Zaista, cijene ulaznica bile su jedna od glavnih kontroverzi Svjetskog prvenstva 2026. Brza pretraga na Ticketmasteru pokazuje da najskuplja ulaznica za finale, koje će se igrati 19. jula na stadionu MetLife u New Jerseyju, košta 71.373 dolara. Nadalje, cijene ulaznica za opšti ulaz kreću od 10.000 dolara, što je oko deset puta više od onih za finale u Kataru. Čak je i Trump nagovijestio da ih smatra preskupima.

- Svakako bih volio biti tamo, ali iskreno, ni ja ne bih toliko platio - odgovorio je republikanski predsjednik na pitanje da li bi potrošio 1.000 dolara da prisustvuje jednoj od utakmica.

FIFA je uspostavila sistem dinamičkih cijena. Ulaznice postaju skuplje kako raste potražnja, a ta strategija je znatno podigla cijene.

- Moramo gledati tržište – nalazimo se na tržištu na kojem je zabava najrazvijenija na svijetu. Zato moramo primijeniti tržišne cijene. Iako neki kažu da su naše cijene ulaznica visoke, one na kraju na tržištu preprodaje dostignu još višu cijenu, više nego dvostruko veću od naše - tvrdio je Infantino nekoliko dana kasnije na Globalnoj konferenciji Instituta Milken u Los Angelesu.