Najnovija eskalacija sukoba na Bliskom istoku, potaknuta ubistvom iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Khameneija, dovela je do direktnog vojnog aktiviranja Hezbollaha koji je, po prvi put od 2024. godine, pokrenuo masovne raketne i dronaške napade na izraelske gradove, uključujući stratešku luku Haifu. Dok Izrael na ove napade odgovara razornim bombardiranjem južnih dijelova Bejruta u kojima je, prema izvještajima libanske agencije NNA, već stradala najmanje 31 osoba uz 149 ranjenih, regija se suočava s transformacijom lokalnih trvenja u sveobuhvatni regionalni rat koji uključuje Iran, SAD i njihove saveznike.

Ovi dramatični događaji, koji uključuju i izraelsko uspostavljanje zračne nadmoći nad Teheranom te napade na britanske baze na Kipru, ponovno su u sam fokus svjetske javnosti stavili "Božju stranku" (Hezbollah). Kako bi se razumjela trenutna uloga ove organizacije u globalnom sukobu, neophodno je sagledati njen četverodecenijski put od lokalne milicije do ključnog regionalnog aktera.

Metež na Bliskom istoku

Washington u strateškom lutanju: Šta je stvarni cilj američkih napada na Iran?

Hezbollah danas se smatra jednim od najmoćnijih nedržavnih aktera na svijetu, posjedujući vojni arsenal koji nadmašuje vojske mnogih suverenih država. Njegova uloga u Libanu i na Bliskom istoku duboko je polarizirana – za jedne je to legitimni pokret otpora protiv strane okupacije, dok ga drugi vide kao produženu ruku iranskog utjecaja i terorističku organizaciju.

Odgovor na invaziju i građanski rat

Korijeni Hezbollaha sežu u rane osamdesete godine prošlog stoljeća, u jeku dugotrajnog libanskog građanskog rata koji je trajao od 1975. sve do 1990. godine. Ključni trenutak za njegovo formiranje bila je izraelska invazija na Liban 1982. godine, usmjerena na eliminaciju Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) koja je s juga Libana napadala Izrael.

Nezadovoljna tadašnjim vodstvom šijitske zajednice u Libanu, grupa klerika inspirirana Iranskom revolucijom iz 1979. godine odlučila je pružiti radikalniji otpor izraelskoj vojsci. Iran je tom pokretu pružio ključnu podršku, poslavši oko 1.500 instruktora iz svoje Revolucionarne garde (IRGC) kako bi obučili nove borce. Svoj manifest Hezbollah je službeno objavio 1985. godine, zaklevši se na vjernost iranskom vrhovnom vođi ajatolahu Homeiniju i proglasivši uništenje Izraela te protjerivanje zapadnih sila iz Libana kao svoje primarne ciljeve.

Ključne akcije

Tijekom osamdesetih, Hezbollah se povezivao s nizom razornih napada koji su ga stavili u fokus svjetske javnosti. Najznačajniji su bili bombaški napadi na bazu američkih marinaca i francuskih padobranaca u Bejrutu 1983. godine, u kojima je poginulo više od 300 ljudi, iako je organizacija godinama negirala izravnu upletenost.

Zamka saveznika

Trump i Iran: Zašto SAD ne žele rat, a Izrael ih vuče u njega

Nakon završetka građanskog rata 1990. godine, Hezbollah je bio jedina libanska milicija kojoj je dopušteno zadržati oružje pod izlikom borbe protiv izraelske okupacije juga zemlje. Taj je otpor doveo do povlačenja izraelskih trupa 2000. godine, što je Hezbollahu donijelo ogroman ugled u arapskom svijetu.

Međutim, 2006. godine izbio je razorni 34-dnevni rat s Izraelom nakon što je milicija otela dvojicu izraelskih vojnika. Rat je završio Rezolucijom UN-a 1701, a Hezbollah je proglasio "božansku pobjedu" jer je uspio preživjeti napad jedne od najjačih vojski svijeta. Novu fazu u historiji grupe označio je ulazak u Sirijski građanski rat 2012. godine, gdje su se borili na strani predsjednika Bashara al-Assada, transformirajući se iz lokalne gerile u regionalnu vojsku.

"Država unutar države"

Osim vojnog krila, Hezbollah je od 1992. godine integriran u libanski politički sistem. Stranka redovno osvaja mjesta u parlamentu i učestvuje u vladama, posjedujući pravo veta na strateške nacionalne odluke.

Njihova moć ne počiva samo na oružju, već i na opsežnoj mreži socijalnih usluga. Hezbollah upravlja bolnicama, školama i fondovima za pomoć siromašnima, posebno u šijitskim područjima koja je država historijski zanemarivala. Zbog te infrastrukture često ih se opisuje kao "državu unutar države".

Globalna percepcija

Status Hezbollaha ostaje predmetom međunarodnih nesuglasica. SAD, Izrael, Kanada i Arapska liga označavaju cijelu organizaciju kao terorističku. Evropska unija je godinama pravila razliku između političkog krila, koje je smatrala legitimnim, i vojnog krila koje je na popisu terorističkih grupa, mada su neke članice, poput Njemačke, kasnije zabranile rad cijeloj organizaciji.

Odabir lidera

Kako će Iran birati novog ajatolaha?

Dok pristaše ističu njihovu ulogu kao jedine snage sposobne odvratiti izraelsku agresiju, kritičari u Libanu upozoravaju da Hezbollahov nezavisni arsenal podriva suverenitet države i uvlači zemlju u sukobe za interese Teherana.

U svjetlu novih eskalacija na Bliskom istoku, uloga Hezbollaha ostaje jedan od ključnih faktora stabilnosti ili nestabilnosti cijele regije.