Preživio je naciste, obogatio se na Wall Streetu i postao jedan od (navodno) najvećih zagovornika demokratije i ljudskih prava u istočnom bloku. Ali sada se slika mijenja, budući da je milijarder George Soros (93) objavio da će njegova donatorska mreža ograničiti svoje aktivnosti diljem EU-a od 2024.

Nekoliko korisnika Soroseve fondacije Otvoreno društvo (OSF), kojom od početka ove godine predsjedava njegov sin Alex, reklo je britanskom Observeru da će teško preživjeti bez njihove finansijske podrške.

“Kada su Fondacije Otvorenog društva napustile Budimpeštu pod teškim političkim pritiskom 2018., rekli su da neće biti fizički prisutni, ali e I dalje imati u fokusu regiju”, rekla je Márta Pardavi, dopredsjedavajuća mađarskog Helsinškog odbora, nevladine organizacije za ljudska prava iz Budimpešte koju je potpomagala fondacija. No dodala je: "Je li doista došlo do toliko pozitivnog pomaka u Evropi u posljednjih pet godina da je to obećanje postalo manje relevantno?"

U e-mail poruci koju je u julu dobilo osoblje fondacije, uprava OSF-a najavila je "radikalan redizajn".

"U konačnici, novi odobreni strateški smjer predviđa povlačenje i prekid velikih dijelova našeg trenutnog rada unutar Evropske unije, prebacujući naš fokus i raspodjelu resursa na druge dijelove svijeta", rečeno je.

Dok će 40% globalnog osoblja dobrotvorne organizacije biti otpušteno, rezovi će biti najozbiljniji u Evropi, pri čemu će broj od 180 zaposlenih u sjedištu u Berlinu biti smanjen za 80%.

Soros je 1947. emigrirao u Britaniju, a kasnije i u SAD. Kao tajkun hedge fonda, postao je poznat kao "čovjek koji je slomio Englesku banku" 1992. nakon što je zaradio milijardu dolara kladeći se protiv funte.

Godine 1984. Soros je svoje golemo bogatstvo počeo usmjeravati u fondacije koje su promovirale ideju "otvorenog društva", s početnim fokusom na Mađarsku i druga totalitarna društva u sovjetskoj sferi utjecaja.

Mnoge evropske nevladine organizacije, thinktankovi i istraživačke grupe oslanjaju se na fondacije koje su 2021. potrošile 1,5 milijardi dolara na filantropske ciljeve. I britanski list Guardian dobija sredstva OSF-a za posebne projekte izvještavanja.

Ali kako je utjecaj OSF-a rastao, tako je rasla i njihova nezgrapna birokratska struktura. Pod vodstvom Alexa Sorosa (37), izabranog da preuzme mjesto predsjednika od svog oca Georgea u decembru prošle godine, fondacije žele prebaciti svoj fokus na podršku "organiziranu oko specifičnih prilika za utjecaj", rekao je glasnogovornik fondacije.

Alex Soros, koji je odrastao i školovao se u SAD-u, rekao je: "Fondacije Otvorenog društva mijenjaju način na koji radimo, ali moja porodica i OSF već dugo podržavaju i ostaju čvrsto predani evropskom projektu."

U intervjuu za Wall Street Journal Alex Soros je rekao da je, iako je dijelio vrijednosti svog oca, bio "više politički" nastrojen. Zaposlenici i oni koje podržava fondacija rekli su da nagađaju šta to znači za organizaciju.

Berlin je bio središte evropskih operacija fondacije nakon zatvaranja podružnice u Budimpešti 2018. pod pritiskom vlade Viktora Orbána, koji je I sam nekada primao Sorosev novac.

Prošlog mjeseca, politički direktor mađarskog premijera Balázs Orbán objavio je na Twitteru: “Uistinu vjerujemo da okupacijske trupe napuštaju kontinent tek kada posljednji Sorosev vojnik napusti Evropu i Mađarsku.”