Analitičari su upozorili da će cijene, koje su porasle za skoro 400% u protekloj godini zbog manjeg dotoka gasa iz Rusije, i dalje rasti kada se tržišta otvore u ponedjeljak nakon što je Moskva objavila da planirani nastavak isporuke plina 3. septembra neće biti moguć zbog, kako su kazali, kvara kojeg su otkrili tokom održavanja.
Evropski lideri optužili su Rusiju da snabdijevanje gasom koristi kao oružje, dok Moskva krivi zapadne sankcije i tehničke probleme za prekid isporuke.
Gasovod Sjeverni tok 1, koji prolazi ispod Baltičkog mora do Njemačke, isporučuje oko trećinu gasa koji se izvezi iz Rusije u Evropu, ali je radio sa 20 posto kapaciteta prije nego što su tokovi zaustavljeni radi održavanja prošle sedmice.
Očekivalo se da će ruska državna energetska kompanija Gazprom ponovo pokrenuti protok od 20% nakon posljednjeg zaustavljanja, što je dovelo do pada referentnih holandskih TTF cijena gasa za oko 40% s rekordno visokog nivoa 26. augusta, na nešto više od 200 eura po megavat satu u petak 2. septembra.
Rekordni troškovi električne energije povezani s porastom cijena gasa već su primorali neke energetski intenzivne industrije, uključujući proizvođače đubriva i aluminijuma, da smanje proizvodnju i naveli vlade država Evropske unije da upumpaju milijarde eura u programe za pomoć domaćinstvima.
Učinak posljednjeg smanjenja ovisit će o sposobnosti Evrope da dovede plin iz drugih izvora, rekao je Jacob Mandel, viši stručni saradnik za robu u Aurora Energy Research.
"Teško je osigurati snabdijevanje i postaje sve teže i teže zamijeniti svaki dio isporuke gasa koji više ne dolazi iz Rusije“, rekao je on.
