Izvještaj su zastupnici u Evropskom parlamentu usvojili s 479 glasova za, 81 protiv i 75 suzdržanih.

Izvještaj Paula Rangela ističe dvije glavne prepreke napretku Bosne i Hercegovine prema integraciji u Evropsku uniju: bojkotiranje i povlačenje vodstva i predstavnika Republike srpske iz državnih institucija, konkretno Milorada Dodika, i zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji BiH.

U izvještaju se poziva na ujednačene izborne i ustavne reforme u skladu s načelima Evropske unije te odlukama međunarodnog i ustavnog suda, što uključuje jednakost triju konstitutivnih naroda i svih građana. Izražava se žaljenje zbog nedostatka političke volje aktera sa svih strana da osiguraju uspješno okončanje pregovora o hitnoj reformi izbornog zakona.

Zastupnici su pozvali Bosnu i Hercegovinu na provedbu EU sankcija Rusiju i upozorili da Moskva ima interes destabilizirati zemlju.

“Bosna i Hercegovina na raskrsnici je i sada je najvažnije da izađe iz slijepe ulice u koju su je doveli secesionizam čelništva Republike srpske i neuspjeh da se pregovorima riješi pitanje izbornih i ustavnih reformi”, rekao je Michael Gahler (EPP) u ime izvjestitelja.

Gahler je pozvao Evropsku uniju da uvede sankcije za čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika koji je, nakon što se u Bruxellesu obvezao na provedbu reformi, "odletio u Sankt-Peterburg na susret s Vladimirom Putinom i odbio osuditi rusku agresiju na Ukrajinu".

Pozvao je na kompromis u izbornim i ustavnim reformama predloživši da “ako se s jedne strane izborni zakon mijenja u skladu sa željama hrvatskih građana, onda bi se s druge strane opseg prava veta u Domu naroda možda mogao svesti na najvažnije tačke”.

Povjerenik za krizne situacije Janez Lenarčič napomenuo je kako je Bosni i Hercegovini 23. juna Evropsko vijeće poslalo jasnu poruku da će dobiti status kandidata za Evropsku uniju ako provede osnovne reforme u skladu s četrnaest prioriteta koje je utvrdila Evropska komisija, od poštivanja demokratskih normi, vladavine prava, temeljnih prava do reforme javne uprave.

“Sada se trebaju provesti pošteni i slobodni izbori. Samo konkretnom provedbom reformi Bosna i Hercegovina će pokazati da zaslužuje status kandidata”, rekao je zastupnicima Lenarčič.

Zastupnici u Evropskom parlamentu podržali su evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine i vezanje statusa kandidata s provedbom reformi, ali i ukazivali na propuste Bruxellesa. Više zastupnika upozorilo je na štetne politike Milorada Dodika i njegove veze s Rusijom.

U ime kluba socijaldemokrata Dietmar Koster složio se da Bosna i Hercegovina treba dati status kandidata, ali je napomenuo da za to ona "treba provesti reforme protiv korupcije i osnažiti vladavinu prava", a njegov stranački kolega Andreas Schieder dodao je da Bosna i Hercegovina mora izvršiti preuzete obveze, no za to je "potrebna značajna promjena ponašanja političkih čelnika u Bosni i Hercegovini, posebno određenih entiteta", poručio je Schieder.

Slovenski eurozastupnik Klemen Grošelj ocijenio je u ime kluba liberala da djelovanje Evropske unije u Bosni i Hercegovini "nije ni geopolitičko ni strateško", ali da je Bosna i Hercegovina bez obzira na sve probleme zaslužila status kandidata.

“Kao pijani se držimo 14 reformskih uvjeta koji su nastali u sasvim drugom političkom i prije svega sigurnosnom kontekstu”, rekao je i ustvrdio da je neuspjeh Bosne i Hercegovine posljedica i nesposobnosti Evropske unije da djeluje jedinstveno.

“EU mora odlučno, uz jasan okvir uvjetovanja u metodologiji proširenja, prekinuti igre mačke i miša koje igramo s raznim domaćim političarima. Takve promjene neće se svidjeti mnogim domaćim političarima, ali ionako se njima predugo uzaludno bavimo”, pozvao je Grošelj.

U ime kluba Zelenih Tineke Strik upozorila je da je ruska agresija na Ukrajinu "proces integracije učinila još žurnijim jer destabilizacija regija ozbiljno prijeti".

“Dodik ne može govoriti da je za pristupanje EU i istovremeno podržavati Putina i pokušavati razbiti Bosnu. HDZ ne može uporno pokušavati da se zacementira etnička podjela diskriminatornim izbornim zakonom koji narušava načelo jedna osoba – jedna glas”, rekla je.

Hrvatski eurozastupnici u raspravi su pak isticali potrebu poštivanja konstitutivnosti tri naroda u Bosni i Hercegovini i ukazivali na neodrživost sadašnjeg izbornog zakona po kojemu predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH mogu birati i Bošnjaci.

Željana Zovko (HDZ/EPP) je u obraćanju u ime pučana rekla da "Evropski parlament treba promicati poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine te poticati ispravnu provedbu odluka Ustavnog suda BiH".

Posebno je istaknula potrebu da se postigne napredak u izbornoj reformi.

Zovko i njene stranačke kolege su na konačnu verziju izvještaja o Bosni i Hercegovini priložili amandman koji se poziva na Strateški kompas, smjernicu vanjske i sigurnosne politike EU koja poziva na podršku suverenitetu, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, temeljenom na načelima jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.

HDZ-ova eurozastupnica Sunčana Glavak također je zatražila da se pristupi reformi Ustava i izbornog zakona, "kako bi se taj ključni preduvjet koji često spominjemo mogao dovršiti za izbore u oktobru".

Također je istaknula da je za Hrvatsku "posebno važno" da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata i zato što "u njoj živi pola miliona Hrvata".

“Stabilnost i dugoročni opstanak BiH mogu se postići samo reformom izbornog zakona kojom bi se osiguralo da i Hrvati mogu sami izabrati vlastite političke predstavnike”, istaknuo je Tomislav Sokol, također HDZ-ov eurozastupnik.

Ladislav Ilčić iz Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) ocijenio je da "izvještaj ide u potpuno pogrešnom smjeru" i "pojačava problem umjesto da ga rješava".

“Jedino što može donijeti trajni mir za Bosnu i Hercegovinu je pravedan odnos među narodima”, rekao je i postavio pitanje zastupnicima mogu li zamisliti da u Belgiji "Valonci biraju političke predstavnike Flamanaca kao što Bošnjaci biraju političke predstavnike Hrvata".

Nezavisni zastupnik Mislav Kolakušić ustvrdio da je u Bosni i Hercegovini "najviše zakinut hrvatski narod" i problem Bosne i Hercegovine također pokušao približiti primjerom Belgije.

“Pretvaranje Bosne i Hercegovine u takozvanu građansku državu bez priznavanja nacionalnih entiteta – može, ali onda neka na Belgiji pokažemo taj primjer, neka se Valonci, Flamanci i Nijemci odreknu svojih prava i ja vjerujem da će Bosna i Hercegovina slijediti njihov primjer.”

Stavove hrvatskih zastupnika podržali su zastupnici evropskih konzervativaca i reformista Assita Kanko i Angel Džambazki. Kanko je upozorila da će ustrajavanje na unitarnijoj Bosni i Hercegovini imati suprotan učinak, a Džambazki je ocijenio "da je ovaj izvještaj slab".

“Hrvatskoj zajednici u Bosni i Hercegovini nisu zajamčena prava predstavljanja. (…) Da bi postojala stabilnost u Bosni i Hercegovini, hrvatska zajednica mora biti ravnopravno zastupljena, ravnopravno zaštićena. Sve ostalo je usluga Beogradu i Kremlju”, rekao je bugarski konzervativac.

Amandman Željane Zovko nije usvojen.