Sigurno se sjećate bombastičnih izjava člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića i drugih funkcionera vladajuće garniture da je 'BiH 100 % uskladila vanjsku politiku sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU, što se nikad ranije nije desilo'. Izjava je bila 'tačna' u istoj mjeri u kojoj je bila netačna tvrdnja o (njihovom) 'najbrže formiranom Vijeću ministara BiH'. Naša javnost je utrnula od politički obmana i manipulacija, ali se uvijek naivno iznenadi saznanjem da i evropske perjanice imaju sličan 'modus operandi'.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila u martu 2024. da je Bosna i Hercegovina postigla punu usklađenost sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. Ovo usklađivanje i napredak u upravljanju migracijama, bili su ključni faktori za pozitivnu preporuku Europske komisije za početak pregovora o pristupanju BiH. 

Međutim, činjenice kažu drukčije. Bosna i Hercegovina uopće nije uskladila viznu politiku sa EU. Iako vizna politika pripada "području slobode, sigurnosti i pravde" Evropske unije, ona nesumnjivo služi vanjskim ciljevima, te je istovremeno i dio vanjske politike EU. Vizna politika EU je usko povezana s vanjskim odnosima i usklađivanjem restriktivnih mjera prema trećim zemljama, te osigurava funkcioniranje schengenskog prostora bez unutrašnjih granica. Vizna politika je alat za vanjske poslove, a posebno restriktivne mjere.

(Bez)vizni režim

BiH mora biti u potpunosti usklađena s viznom politikom EU radi eliminiranja migracijskih i sigurnosni prijetnji. Bosna i Hercegovina ima bezvizni režim sa zemljama čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u EU: Azerbejdžan, Kina, Katar, Kuvajt, Rusija, Turska. Osim toga BiH odobrava sezonsko ukidanje viza Saudijskoj Arabiji, koje nije u skladu sa pravnom stečevinom EU.  Navedeno znači da BiH niti je imala, niti sada ima 100-procentnu usklađenost vanjske politike sa EU.

U programu reformi, kojeg je u decembru odobrila Evropska komisija, BiH se obavezala da će svake godine do kraja 2027-e uvesti vize za najmanje jednu zemlju, usklađujući se sa evropskom viznom politikom. Uvoditi vize prijateljskim zemljama bez imalo sumnje će narušiti bilateralne odnose. Sektor turizma će biti značajno pogođen. Smanjit će se drastično poslovna saradnja, trgovina i investicije, jer će poslovnim ljudima trebati viza, a to je ozbiljan faktor odvraćanja. Usklađivanje vizne politike Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom liči na otkidanje ‘živog’ mesa.

Ucjena

S druge strane Evropska komisija je neumoljiva. Upozorila je da, ukoliko Bosna i Hercegovina do decembra 2026. godine ne raskine jedan od sporazuma o bezviznom režimu sa trećim zemljama, država rizikuje gubitak sredstava iz Plana rasta predviđenih za ovaj korak u Reformskoj agendi. Ucjena je ‘upakovana’ u upozorenje.

Predsjedništvo BiH koje je nadležno da vodi vanjsku politiku, i Ministarstvo vanjskih poslova koje je provodi skupa sa Vijećem ministara našli su se u nebranom grožđu. Spomenuti hvalisavci su lako zaboravili svoje izjave o usklađenosti, jer je došlo vrijeme da moraju povlačiti nepopularne i rizične poteze uvođenjem viza prijateljskim državama. Pogođene zemlje će vjerovatno odgovoriti recipročnim mjerama. Pitanje opravdanosti je delikatno, ali umjesno, jer naše članstvo u EU nije ‘ni vrabac u ruci, ni golub na grani’.

Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković je najavio da će do kraja 2026-e godine Bosna i Hercegovina uvesti vize jednoj zemlji, ali nije otkrio kojoj. Pošto se radi o izbornoj godini, a u skladu sa prokušanom praksom vlastodržaca ‘drži vodu dok majstori odu’, Konaković je najavio da "nije realno" da se uvedu vize Turskoj, Kini i Rusiji.

Ostaju na meti Azerbejdžan, Katar i Kuvajt. Siguran sam da nema dokaza da državljani ove tri zemlje zloupotrebljavaju bezvizni režim sa BiH tj. da dolaze legalno u BiH, a onda ilegalno odlaze u EU. Katar je bogatiji od svake države u EU. Neuporedivo više državljana članica EU želi otići u Katar nego obrnuto. Kada bi članstvo BiH u Evropskoj uniji bilo izvjesno, onda bi se složio da je uvođenje viza prijateljskim zemljama nužno i opravdano ‘višim’ interesima. Iako mi ‘kucamo’ na njihova vrata, a ne obrnuto, treba pažljivo izvagati šta dobivamo, a šta gubimo.

Šta radi EU ?

Autor ovog teksta je 2007-e bio potpisnik Sporazuma o olakšicama kod izdavanja viza i Sporazuma o readmisiji BiH sa EU. To je bio neophodan korak da se dobije Mapa puta za potpunu liberalizaciju viznog režima. U političkim aspektima procesa vizne liberalizacije, kao ministar sigurnosti uradio sam lavovski dio posla uključujući usvajanje svih potrebnih zakona. Bosna i Hercegovina je dobila bezvizni režim sa EU 2010-e. Prethodno je ispunjen ključni uslov-uvođenje biometrijskog pasoša koji u elektronskom čipu sadržava dva biometrijska podatka: sliku i otisak prsta.

Dok su BiH i druge države jugoistočne Evrope-kandidatkinje za članstvo u EU pod rastućim pritiskom usklađivanja svojih viznih politika Evropska unija im uvodi  sisteme EES i ETIAS. Evropska komisija tvrdi da to nije prikriveno uvođenje viza državama koje imaju bezvizni režim?! Po članu 26. Zakona o strancima, koji je usklađen sa šengenskim pravilima, ‘Viza je odobrenje za tranzit kroz međunarodni tranzitni prostor aerodroma ili teritoriju BiH ili odobrenje za namjeravani boravak na teritoriji BiH u roku određenom u vizi.’. Ipak, posjedovanje vize ne predstavlja bezuslovno pravo ulaska. Slično našoj definiciji schengenska viza namijenjena je za kratki boravak ili tranzit kroz schengensko područje u trajanju od najviše 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

EES  i  ETIAS

12. oktobra 2025. godine, na vanjskim granicama šengenske zone počela je primjena novog sistema ulaska/izlaska Evropske unije EES (Entry/Exit System), uključujući i granične prijelaze između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Prilikom prvog prelaska granice u EES se unose i pohranjuju osnovni lični podaci iz pasoša putnika, biometrijski podaci (digitalna fotografija lica i otisci prstiju), te evidentira datum i lokacija ulaska/izlaska. EES automatski računa i ažurira preostalo dozvoljeno trajanje boravka putnika u okviru pravila "90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana". Umjesto pečata u pasošku knjižicu prelazak granice se digitalno evidentira.

Evropski zvaničnici tvrde da se uvođenjem EES-a ništa ne mijenja u pogledu viznog režima i ostalih kontrola, te da BiH i dalje uživa bezvizni režim sa EU kao i do sada. Da li je baš tako? Kad vam na graničnom prijelazu uzimaju biometrijske podatke: otiske četiri prsta i fotografiju onda se stvari iz temelja mijenjaju. Radi se o suštinskoj promjeni koja komplicira i usporava prelazak granice. Velike gužve na granicama radi primjene EES pokazuju o čemu se radi.

Krajem 2026. godine planirano je uvođenje još jednog Evropskog sistema putnih informacija i autorizacije - ETIAS (European Travel Information and Authorisation System), elektronskoj dozvoli za putovanje za državljane zemalja kojima viza za Šengen nije potrebna. Uz online prijavu građani će morati uplatiti 20 eura (?!). Ako vam odobre putovanje u EU to će važiti 3 godine ili do isteka pasoša, kad je potrebno obnoviti prijavu. ETIAS dozvola će biti provjeravana na granici EU, a bez nje će vam ulazak biti odbijen. Ni ovaj sistem neće smanjiti gužve koje je uvođenje EES sistema prouzrokovalo.

Sorry Soreca

Viza je dozvola za boravak ili tranzit. Zašto onda treba dozvola ako imamo bezvizni režim? Nije šija, nego vrat. Kad uporedite propisane procedure i zahtjevane dokumente za dobivanje šengenske vize sa onima koji su propisani uvođenjem sistema EES i ETIAS za državljane zemalja sa bezviznim režimom može se zaključiti da su slični. Uvođenje novih sistema je vizna deliberalizacija. Građani BiH koji imaju dvojno državljanstvo i hrvatske pasoše pošteđeni su strogih pravila ulaska u EU. Deliberalizacija viznog režima pravi diskriminaciju među građanima BiH u pogledu slobode kretanja. Šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca, skupa sa ambasadorima država EU, u zajedničkoj kolumni je napisao: Uvođenje EES sistema od 12. oktobra 2025. i uvođenje Evropskog sistema za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), predviđeno za zadnji kvartal 2026., neće predstavljati ponovno uvođenje obaveza sličnih vizama za građane Bosne i Hercegovine.-

Vaše ekselencije, više vjerujemo svojim očima, nego vašim pogledima.