Esad Rastoder diplomirani je saobraćajni inžinjer koji već 30 godina živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama. Rodom je iz Sandžačka, iz najmlađe sandžačke općine Petnjica. Društveno je angažiran na promociji interesa Bošnjaka Crne Gore, ali i Bošnjaka Bosne i Sandžaka. Angažiran je na promociji Sandžaka kao prekogranične regije, ali i na promociji Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Predsjednik je Bošnjačkog saveza Crne Gore u New Yorku i član Savjeta za saradnju s dijasporom, koji djeluje pri Vladi Crne Gore. Od dolaska nove prosrpske Vlade ne učestvuje u radu spomenutog Savjeta.
STAV: U Sjevernoj Americi (SAD i Kanada) živi veliki broj Bošnjaka iz crnogorskog dijela Sandžaka. To su davnašnji iseljenici, ali potreba za očuvanjem identiteta, briga za svojim porijeklom, za domovinom motivira te ljude da se udružuju. Vi ste na čelu Bošnjačkog saveza Crne Gore u New Yorku. Koga okuplja Vaš savez, koje su aktivnosti?
RASTODER: Mi smo registrirani u New Yorku 2007. godine i spona smo između mjesta gdje smo rođeni i mjesta gdje trenutno živimo. Bavimo se stanjem i situacijom Bošnjaka ne samo u Crnoj Gori već i u Sandžaku i Bosni i Hercegovini. Mi se bavimo i pitanjem svakog građanina, inače ne bismo mogli postojati u SAD. Najviše radimo na edukaciji našeg naroda, da znamo ko smo, šta smo, našu kulturu, običaje, da se ne istopimo u zemlji koja ima masu nacija. Mi se bavimo i karitativnim poslovima kad je potrebno pomoći nekoga u Sandžaku, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori. Dali smo značajan doprinos osamostaljivanju Crne Gore. Naime, mi smo s radom, ali neformalno, počeli 2006. godine i proveli smo jaku kampanju za glasanje za nezavisnost Crne Gore. Nekih 5.000 Bošnjaka je iz New Yorka došlo u Crnu Goru da podrži njeno osamostaljivanje na referendumu. Mi smo odlukom da podržimo nezavisnost Crne Gore dosta toga halalili iz devedesetih godina prošlog stoljeća onima koji su se ogriješili o nas. Mi smo smatrali da je najbolje da Crna Gora bude samostalna, nezavisna građanska država, oslobođena od okova Srbije. Mi smo smatrali da time olakšavamo i Bosni i Hercegovini jer se relaksiraju odnosi između država i prestaju pretenzije teritorijalne i sve druge. Mi smo otupjeli oštricu prema Bosni i Hercegovini. Da smo bili upravu, pokazuje nova vlast u Crnoj Gori, koja odmah rovari po Bosni, pravi jake veze s Dodikom, negira Genocid itd.
STAV: Koliko su Bošnjaci pomogli nezavisnosti Crne Gore? Bili su uz Albance ta vaga koja je na referendumu donijela nezavisnost Crnoj Gori?
RASTODER: Da se Bošnjaci nisu odazvali na referendum, Crna Gora ne bi bila nezavisna. Pazite, Cetinje slovi i jeste sredina kojom dominiraju Crnogorci. S druge strane, Rožaje je grad koji možemo nazvati bošnjačkim. U Cetinju je 76 posto stanovništva bilo za nezavisnu Crnu Goru, a u Rožajama 93 posto, a naša bošnjačka dijaspora bila je gotovo 100 posto za nezavisnu Crnu Goru. Imao je jedan broj koji se razmišljao jer se gubi cjelovitost Sandžaka, polovi se granicom na dva dijela. Mi smo tu vidjeli šansu. Morat će Crna Gora i Srbija i Bosna da se na putu ka EU reorganiziraju, da se prilagode, da profunkcioniraju međugranične regije, što bi bilo odlično za Sandžak.
STAV: Da li ste zadovoljni odgovorom, vraćanjem duga od strane tadašnje vlasti u Crnoj Gori Bošnjacima koji su žrtvovali Sandžak za nezavisnost Crne Gore?
RASTODER: Jeste, odgovorila je pozitivno. Nisu ispunili sve, ali dobar dio jesu. Dobili smo proporcionalnu zastupljenost u lokalnim samoupravama i na republičkom nivou. Ne možda u punom kapacitetu i s punim poštovanjem procenta, ali smo dobili. Dobili smo Bošnjake u Vladi Crne Gore. Znalo je biti i po šest Bošnjaka u Vladi, nevažno iz kojih partija dolazili.
STAV: Da li se dolaskom prosrpske vlasti koja je u manastiru Ostrog uz mentorstvo sada već pokojnog vladike crnogorskog Amfilohija, odnosno SPC-a, donosila odluku o formiranju Vlade mijenja pozicija Bošnjaka u Crnoj Gori? Da li, kada govorite o zastupljenosti Bošnjaka u organima lokalne ili republičke uprave, može doći i dolazi li do otpuštanja Bošnjaka s posla?
RASTODER: Mi smo znali prije izbora da za Bošnjake neće valjati da na vlast dođe DF, odnosno srpska koalicija, pa smo lobirali za, da kažem, ove lijevo orijentirane partije. Znali smo da je pobjeda srpskih stranaka pobjeda utjecaja Srbije, Rusije i dr. Nažalost, jedna građanska partija, kako se predstavljala, a ispostavilo se da to nije, dala je njima podršku i omogućila im da dođu na vlast i da rade šta hoće. To su Bošnjaci odmah osjetili u Pljevljima, Beranama itd. Mi iz dijaspore smatramo da trebamo da imamo zagarantirana mjesta u Skupštini, i to po jedno mjesto iz SAD i Evrope i jedno za ostalu dijasporu. Niko ne može bolje predstavljati dijasporu nego ona sama sebe. Da smo upravu, odmah se pokazalo dolaskom nove vlasti koja nam osporava dvojno državljanstvo. Mi smo odlučili da prekinemo svaki kontakt s ovom Vladom, koju smatramo Vladom čiji je cilj da uništi Crnu Goru, da je obezvrijedi i proglasi nemogućom državom, kako politički, tako ekonomski itd. Ako se to desi, mi ćemo kao manjinski narod najviše to osjetiti. Osjećamo i sada. Kako su došli na vlast na republičkom nivou, intenzivno sklanjaju Bošnjake iz institucija. Na lokalnom nivou ne mogu tako djelovati tamo gdje su Bošnjaci većina i gdje su na vlasti, bez obzira iz koje partiji dolazili, ali mogu jednim tihim embargom neulaganja da vrše pritisak na stanovnike tih gradova i da se oni iseljavaju. Ova Vlada prava je fašistička i koja ne priznaje genocid u Srebrenici i mi s tim ljudima ne možemo sarađivati. Oni koji su ih podržali sami će osjetiti šta su uradili. Oni od Bošnjaka i Albanaca koji su prihvatili da koaliraju s ovom vlašću učinili su pravi promašaj. Naša Bošnjačka stranka nije prihvatila ovu vlast i koaliciju s njima i to je jako dobro i dat će rezultate već na sljedećim izborima.
STAV: Kako objašnjavate odluku Dritana Abazovića da podrži ovakvu političku opciju i koaliciju? I kako gledate na činjenicu da je i predsjednik SPP-a Hazbija Kalač dao podršku srpskoj politici?
RASTODER: Ja sam prije pet godina u New York doveo gospodina Dritana Abazovića, bio je moj gost, u mojoj kući. On jedno priča, a radi drugo. Ako govori o korupciji, onda prvo treba da pogleda sebe. Ako u Americi nekoliko dana ne dođete na posao, ostajete bez njega, a on četiri godine nije išao u Skupštinu, a primao je platu. Uostalom, ako su ljudi iz bivše vlasti toliko koruptivni, zašto ih niko ne hapsi, zašto se ne procesuiraju, prošlo je dovoljno vremena da se ispitaju i da se nešto uradi?! Abazović je ubačen da radi za drugog, on je radnik DF-a dok im treba, a onda će ga pustiti niz vodu. Neće dozvoliti ni Srbi ni Crnogorci da im upravlja jedan Albanac. On je otišao predaleko i nema mu više povratka. On je mogao da napravi manjinsku vladu uz ljevičare i liberale, bez DPS-a, ako ih je smatrao kriminalcima, dok se ne dokaže jesu li to. A on je otišao u zagrljaj srpskoj koaliciji.
STAV: Da li je moguće da ova prosrpska vlast u Crnoj Gori za krajnji cilj ima ugrožavanje nezavisnosti i suverenosti Crne Gore i možda vraćanje Crne Gore u neku zajednicu sa Srbijom?
RASTODER: Da, moguće je. Sada je aktuelna fraza “Srpski svet”, to je isto ono što je imao Milošević s tzv. “Velikom Srbijom”. “Srpski svet” nije ništa drugo nego utjecaj Srbije kroz razne oblasti od finansija pa nadalje. Oni mogu promijeniti Ustav i prilagoditi ga sebi. Provesti referendum ako žele. Ova Vlada slabi Crnu Goru, tamo gdje treba da ulaže u resurse i preduzeća koja pripadaju državi ona to ne radi kako bi ih uništila, a onda će doći Srbija i kupiti ih i provoditi svoj utjecaj. Mi danas ne znamo koliko Crnogoraca, a koliko Srba živi u Crnoj Gori. To ćemo vidjeti na popisu, a to će dobrano utjecati na poteze prosrpske vlasti.
STAV: Šta mislite o “non-paper” aferi? Kako ona izgleda iz američke perspektive?
RASTODER: Mislim da od bilo kog “non-papera” nema ništa. Svako parčanje Bosne, Crne Gore ili Makedonije, da bi se zadovoljile velikodržavničke ideje tri najveća naroda na Balkanu, dovelo bi do parčanja i njih samih, kao i samih evropskih zemalja. Šta bi Slovenija s Piranskim zalivom, Hrvatska s Istrom; Srbija s Vojvodinom, Preševskom dolinom, Sandžakom?!
STAV: Amerika i predsjednik Joe Biden prijatelji su Bosne, a samim tim i Bošnjaka. Biden je u predizbornoj kampanji posvetio i jedan dio svoje kampanje Bosni. Možemo li očekivati, u kojoj mjeri i na koji način, podršku za jačanje Bosne, koliko mi možemo i trebamo lobirati za to i imamo li kapaciteta za to lobiranje?
RASTODER: Amerika i Biden jesu prijatelji Bosne. Biden je negdje na peto-šesto mjesto prioriteta stavio Bosnu. To nije visoka posvećenost, ali nije ni mala. Pogledajte samo nedavnu vojnu vježbu. Dodik je govorio da se ona neće održati, da će izvesti 30.000 Srba da je spriječe, pa se vježba održala bez ikakvih problema. Ali nije dovoljno čekati poteze Bidenove administracije, treba lobirati za njih. Bosna ima veliku dijasporu u SAD-u. Ima puno kvalitetnih ljudi, pa čovjek iz Srebrenice bio je u Bidenovom timu. Pa znate li koliko on ima informacija, pa on je suho zlato za Bosnu?! Mnogo je naših ljudi sličnih njemu u Americi. I njih treba iskoristiti za lobiranje, ali inicijativa mora ići iz Bosne. Političari moraju nadići dnevnu politiku i usmjeriti resurse ka dijaspori. U dijaspori je veliki potencijal i onaj ko bude mobilizirao dijasporu na najbolji način imat će najbolju poziciju i pobjedu, da tako kažem. A Bošnjaci imaju najveći potencijal.
STAV: Šta mislite o Sandžaku kao prekograničnoj regiji, je li to realno i da li se Bošnjački savez zalaže za tu opciju?
RASTODER: Kada smo donijeli odluku da Bošnjaci podrže nezavisnost Crne Gore, dogovor je bio podrška prekograničnoj regiji za Sandžak, nešto po principu Tirola u Austriji. Da to bude ekonomska regija koja bi crpila resurse iz Evropske unije i koja bi olakšala život ljudima u pograničnoj regiji. Niko ne govori o otcjepljenju, izmjeni granica, već lakšem životu i oslanjanju na svoje resurse, svoju imovinu, svoju rodbinu s druge strane granice. Nažalost, realizacije nema još zbog razmišljanja da Bošnjaci hoće otcjepljenje Sandžaka od Srbije, što je besmislica.
STAV: Bošnjaci u Crnoj Gori imaju i svoje političke partije, a djeluju i kroz građanske i lijevo orijentirane partije. Kako ocjenjujete bošnjačku političku scenu u Crnoj Gori i kome dajete podršku?
RASTODER: Bošnjačka stranka kao najutjecajnija bošnjačka politička partija vodila je jednu pametnu, praktičnu politiku dok je bio na čelu rahmetli Husović. Vjerujem da će tako nastaviti i s novim rukovodstvom, odnosno predsjednikom nakon njegovog izbora. Bošnjačka stranka vodi politiku kakvu je diktirala Evropska unija. Stavovi koje su zauzeli nakon izbora, po mom mišljenju, dobri su i ispravni. Dakle, odluka da se ne ulazi u vlast s prosrpskim strankama. Oni su sebe ojačali tim stavovima. Mislim da će na narednim izborima postići bolje rezultate. Oni vode realnu politiku i to je dobro. Druga opcija SPP se kompromitirala koalicijom sa srpskim strankama.
