Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sumirao je rezultate svog učešća na 81. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku, istakavši da je fokus turske vanjske politike i dalje usmjeren na stabilizaciju Bliskog istoka i reformu međunarodnih institucija.

Tokom svog 16. obraćanja na ovom globalnom forumu, Erdogan je predstavio prijedlog novog međunarodnog poretka, naglašavajući potrebu za većom pravednošću, inkluzivnošću i ravnopravnijom zastupljenošću država članica.

- Nastavit ćemo govoriti ono što je ispravno i iznositi istinu na međunarodnoj sceni - izjavio je Erdogan nakon sjednice Vlade održane u Ankari.

Kontinuitet turske politike 

Stavovi koje je turski lider iznio u New Yorku u pogledu rata u Gazi i situacije na Zapadnoj obali odražavaju dugogodišnji kontinuitet službene politike Ankare. Turska se pod Erdoganovim vodstvom već više od dvije decenije pozicionira kao jedan od najglasnijih zagovornika palestinskih prava na međunarodnoj sceni. Analitičari podsjećaju da turska podrška Palestini nije novijeg datuma; ona obuhvata niz diplomatskih inicijativa, pružanje humanitarne pomoći te stalne zahtjeve za priznavanjem nezavisne palestinske države u granicama iz 1967. godine.

Erdogan je u svom govoru najoštrije osudio postupke Izraela, okarakterisavši ih kao "državni terorizam", te je poručio da rješavanje ove krize ostaje apsolutni prioritet Turske. Također je izrazio oštro negodovanje zbog toga što palestinski predsjednik Mahmoud Abbas ove godine nije mogao lično prisustvovati zasjedanju zbog viznih ograničenja.

- Dok je s jedne strane omogućen prostor za govornicom onima koje smatramo odgovornima za stradanja, činjenica da predsjednik Abbas nije mogao biti tamo predstavlja propust za međunarodnu zajednicu - naveo je Erdogan, dodajući da će Turska nastaviti pružati podršku stanovništvu Gaze i Libana.

Intenzivne diplomatske aktivnosti 

Pored službenog govora na Generalnoj skupštini, posjeta New Yorku iskorištena je za široku diplomatsku i ekonomsku ofanzivu. Kao glavno sjedište turskih aktivnosti poslužio je Turkevi centar (Turska kuća), višenamjenski objekat smješten prekoputa zgrade UN-a, koji je u proteklih pet godina postao ključno diplomatsko čvorište Turske u Sjedinjenim Američkim Državama.

Tokom boravka, Erdogan je obavio bilateralne sastanke sa 17 šefova država i vlada. Razgovori su obuhvatili najvažnija regionalna pitanja, uključujući rat u Ukrajini i stabilizaciju odnosa s Iranom. Na poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa, turski predsjednik je učestvovao i na sastanku između SAD-a i zemalja Zaljevskog vijeća za saradnju (GCC), gdje je iznio prijedloge Ankare za dugoročni mir u regiji.

Ekonomski aspekt i partnerstva

Vanjskopolitičke aktivnosti pratio je i fokus na ekonomiju. Erdogan se sastao s predstavnicima vodećih američkih kompanija kako bi predstavio investicijske potencijale Turske. Po povratku u domovinu, aktivnosti su nastavljene učešćem na 21. međunarodnom sajmu MÜSIAD EXPO i 29. Međunarodnom poslovnom forumu, s ciljem ugovaranja novih privrednih partnerstava.

Turski predsjednik je zaključio da je zemlja danas međunarodno i unutrašnje stabilnija nego ranije, te da će nastaviti insistirati na pravnoj odgovornosti svih aktera uključenih u regionalne sukobe.