Emir Isović rodio se 1978. godine u Sarajevu. Univerzitetsko obrazovanje stekao je u Republici Turskoj, na Univerzitetu u Ankari, a magistarske studije završio je na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, na Odsjeku za kulturološke studije. Njegovo polje djelovanja jesu infografika, mape, historijske rekonstrukcije, srednjovjekovna, osmanska i austrougarska arhitektura Bosne i Hercegovine. Mnogo je ilustrirao i pisao za djecu, radeći u nekoliko dječijih časopisa. Više o njegovim radovima može se pronaći na www.isovicemir.com, gdje ga možete i podržati u njegovim budućim projektima, naručivši neku od njegovih knjiga ili ilustriranih mapa. Za Stav govori o svojim projektima, kulturnom naslijeđu Bosne i Hercegovine i Sandžaka te sličnim temama.

STAV: Jedna od Vaših specijalnosti jeste kreiranje karata koje slikovito prezentiraju bosanskohercegovačke gradove. Vaša najnovija knjiga upravo je stigla na police knjižara. Šta Vam je motiv za realizaciju takvih projekata?
ISOVIĆ: Prezentirati bosanskohercegovačko kulturno i prirodno naslijeđe na inovativan i funkcionalan način osnovni je motiv u mom radu. Moj rad podrazumijeva izradu infografika, ilustriranih mapa i knjiga koje opisuju našu kulturu. Moj posljednji projekt jeste knjiga o Sarajevu: Sarajevo, the Ultimate Guide. Na više od 400 stranica prezentirao sam kulturno i prirodno naslijeđe Sarajeva kroz historiju, geografiju, arhitekturu i kuhinju. Namjenski sam izradio više od pedeset infografika najpoznatijih građevina Sarajeva, kao i trideset detaljnih mapa koje na najjasniji način opisuju sarajevska znamenja. Posebno sam se osvrnuo na Memorijalni park Vraca, butmirsku kulturu, zgradu Vijećnice, hotele na Ilidži i tako dalje. Trebalo mi je cijelu godinu rada da napišem, nacrtam, fotografiram i pripremim za štampu ovu knjigu.

STAV: Šta čitaoci mogu otkriti o bosanskohercegovačkim gradovima uvidom u karte koje kreirati? Tačnije, na čemu je Vaš fokus?
ISOVIĆ: Fokus je na jednostavnom i jasnom prikazivanju znamenitosti naših gradova, njihovom kulturnom i prirodnom naslijeđu. Jasan prikaz znači izradu čistih i jednostavnih ilustracija koje će ostati u sjećanju čitateljima mnogo duže nego da su iste informacije prikazane tekstom. Naime, pisci i umjetnici koji se bave kreativnim stvaralaštvom znaju da je neku tematiku teže opisati na jasan i jednostavan način, uz što manje riječi ili vizualnih elemenata, te da takav prikaz zahtijeva mnogo više iskustva i mentalnog rada. Osim toga, moderni čitalac veoma je ograničen vremenom i ponekad nije moguće zadržati njegovu pažnju duže od nekoliko sekundi. U tom slučaju, ilustracija, jasna i jednostavna, naša je jedina šansa da mu predstavimo neku tematiku.

STAV: Bosna i Hercegovini ima bogato kulturno naslijeđe. Na što to trebamo posebno biti ponosni u tom kontekstu?
ISOVIĆ: Naše najizrazitije karakteristike jesu naša tolerancija i pristajanje na zajednički život bez obzira na razlike. I naše kulturno naslijeđe jeste primjer ove životne filozofije. Jedni do drugih žive i rade ljudi različitih pogleda na svijet, a opet niko nikome ne smeta. I tokom historije, u vrijeme političkih i ekonomskih kriza, čak i ratova, kulturni spomenici preživljavali su i svjedočili da je ideja zajedničkog života moguća.

STAV: Realizirali ste projekt s više od 1.000 ilustracija koje opisuju Bosnu i Hercegovinu. Šta ustvari navedeni projekt predstavlja?
ISOVIĆ: Projekt izrade ilustrirane edukativne mape Bosne i Hercegovine jedan je od onih na koje sam posebno ponosan. Trebalo mi je više od dvije godine rada na prikupljanju, izboru i osmišljavanju prezentacije informacija o svim gradovima naše zemlje. Rezultat je bio mapa veličine 100 x 70 centimetara, koja sadrži više od 1.000 ilustracija. One predstavljaju naše kulturno i prirodno naslijeđe. Količina ilustracija i njihova raspoređenost po mapi Bosne i Hercegovine ostavlja utisak na čitaoca. Gestalt-efekt doprinosi da mapa izgleda reprezentativno, a time dodatno plijeni pažnju posmatrača. Jedna od najvećih prednosti ilustriranih mapa koje izrađujem jeste i mogućnost simultanog čitanja, tako da ih, naprimjer, dijete sa svojim roditeljem ili drugovima može zajedno čitati i analizirati. Ova mapa Bosne i Hercegovine dobila je i Specijalnu nagradu Sajma knjiga u Sarajevu.

STAV: Koji periodu historije Bosne i Hercegovine Vam je najzanimljiviji u kontekstu onoga čime se bavite?
ISOVIĆ: Najzanimljiviji je, naravno, period samostalnosti Bosne tokom srednjeg vijeka. Mnogo je tu detalja koje sam opisivao, od heraldike, oružja, mapa, načina života, arhitekture, kulture i tako dalje. Zatim, naravno, period osmanske vlasti, kada je kultura Bosne i Hercegovine obogaćena novim elementima, uvezenim ne samo iz Anadolije već iz cijelog Bliskog istoka. Podsjetimo se da su Osmanlije donijele sa sobom cijeli dijapazon kulturnih elemenata u arhitekturi, kuhinji, odjeći, načinu ratovanja, komunikacijama i tako dalje. Naprimjer, mostovi kojima se danas ponosimo mahom su svi izgrađeni u prvom stoljeću osmanskog perioda. Donijeli su novi način odijevanja, s novim materijalima, do tada nepoznatim na ovim prostorima, naprimjer svilu, čohu, ibrišim i slično. Zamislite, naprimjer, Isa-bega Ishakovića, koji, osnivajući Sarajevo, donosi iz Istanbula cijeli karavan knjiga za prvu biblioteku. Pa zatim dolazak Jevreja sefarda, koji su doprinijeli kulturološkom šarenilu ovog prostora u doba kada je u okolnim zemljama vladala vjerska i kulturološka monolitnost i kada su proganjani drukčiji i drugačiji. Svi ovi, i mnogi drugi fenomeni, predmetom su moga istraživanja i reprezentiranja na jedan novi način, kroz ilustracije, infografike, strip i vizualne elemente.

STAV: Imao sam priliku pročitati u jednom Vašem intervjuu da ste kreirali i vodič posvećen Sandžaku. Prema Vašem mišljenju, šta područje Sandžaka nudi turistima i istraživačima?
ISOVIĆ: Sandžak je zaboravljeni dio bosanskog kulturnog kruga. Pokušao sam privući pažnju na taj dio naše kulture i kulturnog naslijeđa. To je mali geografski prostor, ali ljudi su ondje izgradili i očuvali svoj kulturni identitet, svoje ime i svoj jezik, uprkos brojnim i trajnim nasrtajima. Mapa je izrađena u rekordnom roku i predstavila je ne samo arhitektonske spomenike kulture već i brojne elemente nematerijalnog kulturnog naslijeđa. Opisao sam običaje prilikom vjenčanja, rođenja djeteta, neke dijelove kuhinje te najznačajnije pisce i intelektualce. To su sve poznate stvari, ali kada se predstave na frontalan način, u obliku jednog velikog postera, onda količina tih informacija opisuje bogatstvo i autentičnost kulture naroda koji žive u Sandžaku.