Naime, nakon djelomično ponovljenih lokalnih izbora koje su Bošnjaci u Srebrenici bojkotirali, šest bošnjačkih odbornika osvojilo je mandate. Donesena je odluka da prihvate mandate iako je u Srebrenici bilo mnogo diskusije, pa i nezadovoljstva zbog svih dešavanja oko izbornog procesa u 2020, ali i odluka bošnjačkih političkih predstavnika. Nakon što su Bošnjaci prihvatili mandate, počeli su razgovori i pregovori između bošnjačkog i srpskog političkog bloka oko formiranja vlasti. Sastajali su se pregovarački timovi bošnjačke (Alija Tabaković, Hamdija Gušić i Salko Tursunović) i srpske strane (Mladen Grujičić, Radomir Pavlović, Momčilo Cvjetinović), ali do same konstituirajuće sjednice Skupštine opštine Srebrenica (29. marta 2021) sporazum nije postignut.

POLITIČKI (NE)SPORAZUM O FORMIRANJU VLASTI

Poslije polaganja zakletve na konstituirajućoj sjednici bošnjački odbornici (Hamdija Fejzić, Ćamil Duraković, Zulfo Salihović, Salko Tursunović, Almir Dudić i Dželaludina Nukić) napustili su sjednicu, a razlog je, kako su naveli, što nije “potpisan sporazum između bošnjačkih i srpskih političkih predstavnika.

Prije napuštanja sjednice, u ime bošnjačkih odbornika obratio se odbornik Zulfo Salihović, koji je, između ostalog, rekao: “Uz najbolju namjeru da se postigne sporazum kako bi Skupština opštine Srebrenica započela rad u interesu svih građana, nažalost, predstavnici političkih stranaka nisu uspjeli dogovoriti taj koalicioni sporazum i, nažalost, Klub Bošnjaka neće moći učestvovati u daljem radu konstituirajuće sjednice. Nama nije u interesu pravljenje problema i nesuglasica. Iz tog razloga vas molim da pokušamo u što kraćem roku naći najmanji zajednički sadržilac, postići dogovor, potpisati taj sporazum i nastaviti s radom.

Nakon što su bošnjački odbornici napustili sjednicu, srpski su (14 prisutnih od 15, koliko ih ima u Skupštini) nastavili s radom, preskočili tačke koje se odnose na izbor predsjednika Skupštine i zamjenika načelnika (koji po Zakonu i Statutu Opštine Srebrenica moraju biti iz reda bošnjačkog naroda), imenovali potrebne komisije i izabrali potpredsjednika Skupštine (Radomir Pavlović).

Potom je prekinuta konstituirajuća sjednica SO Srebrenica, a započeta tematska sjednica na kojoj se raspravljalo o budžetu Opštine Srebrenica za 2021. godinu. Međutim, i ova sjednica je prekinuta. Kasnije je nastavljena konstituirajuća sjednica, na kojoj je u dnevni red uvrštena opet rasprava o budžetu Opštine. Sjednicu je ponovo vodilo radno predsjedništvo i na kraju su srpski odbornici usvojili prijedlog budžeta za 2021. godinu, dok bošnjački odbornici nisu prisustvovali sjednici u obrazloženje da “neće učestvovati u nelegalnim sjednicama Skupštine opštine Srebrenica koje saziva potpredsjednik Skupštine opštine Srebrenica, s obzirom na to da Skupština nije konstituirana u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, Statutom i Poslovnikom Opštine Srebrenica”, piše u saop

enju koalicije “Moja adresa: Srebrenica. Iz ove koalicije tvrde da je “protivzakonit rad odobren od strane Ministarstva za lokalnu upravu i samoupravu RS-a, čime je potvrđeno opredjeljenje politike u Srebrenici i RS-u, kao i ono na šta smo i ranije upozoravali, a to je potpuna eliminacija Bošnjaka iz političkog života”.

Nakon što su izabrani srpski i bošnjački odbornici prihvatili mandate u Skupštini opštine Srebrenica, krenuli su pregovori o formiranju vlasti. Pregovori su se vodili, čak je napisan sporazum. Prema sporazumu, Bošnjaci su tražili da im pripadnu sljedeće pozicije u vlasti: predsjednik Skupštine, zamjenik načelnika, sekretar SO, načelnik odjeljenja za opću upravu, načelnik odjeljenja za društvene djelatnosti, šef Stručne službe za zajedničke poslove, direktori vrtića, RTV “Srebrenica i Kulturnog centra Srebrenice. S druge strane, po raspodjeli, Srbi bi dobili potpredsjednika SO, načelnike odjeljenja za privredu, finansije i urbanizam, direktora Direkcije za razvoj, direktore Doma zdravlja, Centra za socijalni rad, Turističke organizacije i komunalnog preduzeća. Sporazum je regulirao i to da se politički blokovi “neće miješati u kadrovska rješenja, a kada je riječ o zapošljavanju, da će se poštovati princip ravnomjernosti. Bošnjaci su tražili garancije da će sporazum biti i poštovan, a kao garanciju su tražili “saglasnost predsjednika SNSD-a, SDA, i DF-a (Milorada Dodika, Bakira Izetbegovića i Željka Komšića).

U sporazumu je bilo reguliranje odnosa u vlasti, raspodjela pozicija (gdje su Bošnjaci bili prilično dobro prošli), ali ipak sporazum nije potpisan. Bošnjaci su tražili da se potpiše sporazum, a Srbi su tražili da im, kako je to u javnosti predstavljeno, pripadne pozicija i sekretara Skupštine opštine Srebrenica, na što Bošnjaci nisu pristali. Zbog toga je sporazum propao bar je tako u javnosti predstavljeno. Međutim, u pozadini je to ipak drugačije. Po svemu sudeći, srpskoj je politici problematično to što Bošnjaci traže garancije za sporazum. Teško je vjerovati da je sporazum propao zbog jedne pozicije. Kako god bilo, na kraju sporazum nije potpisan.

NEĆE VLAST PO SVAKU CIJENU

Realnija je opcija da Bošnjaci ne žele “po svaku cijenu ulaziti u vlast u kojoj će biti preglasavani i služiti kao paravan srpskoj politici i davati joj legitimitet, nego da žele biti ravnopravan politički partner srpskom bloku. S druge strane, srpska politika svjesna je da ima većinu koja može izglasati odluke u Skupštini i bez Bošnjaka. Naravno, to košta mnogo s obzirom na to da ni odnosi među srpskim odbornicima nisu sjajni. Pored toga, odluke koje se donose jednonacionalno nisu dobre. Zabrinjavaju i zahtjevi odbornika iz lokalnog SDS-a, koji traže promjenu Statuta Opštine Srebrenica po kojoj bi zamjenik načelnika bio iz reda srpskog naroda. Međutim, evidentno je da srpska politika u Srebrenici radi po uputama vlasti u RS-u i nadležnih ministarstava, što se vidi i iz izjave predsjednika OO SNSD-a Srebrenica Radomira Pavlovića, koji je rekao da su srpski odbornici krenuli u “dalje aktivnosti po preporukama ministarstva lokalne uprave i samouprave.

Nadležno ministarstvo, ukoliko bude potrebe, potvrdit će i legalizirati sve odluke koje donesu srpski odbornici u Skupštini, bile ili ne bile donesene u skladu sa zakonskim propisima. Zbog toga je i razumljiv, s jedne strane, odnos bošnjačke politike u Srebrenici, koja traži garancije za eventualne sporazume. Problem je što se sve odužilo i što ponekad djeluje da bošnjačka politika djeluje dezorijentirano. Zbog svega toga, bošnjačka politika i politički predstavnici morat će uskoro prevagnuti i donijeti konačnu odluku hoće li biti dio vlasti ili ne i, ako hoće, na koji će se način to realizirati.

Srpska politika svjesna je da postoji mogućnost da u narednom periodu bošnjački odbornici ne učestvuju u vlasti i, kako navode spremni su na razgovore, ali i na “alternativna rješenja.

Ukoliko ne budu htjeli ovi predstavnici Bošnjaka da razgovaraju, mi ćemo naći druge koji su stručni, kvalifikovani i koji žele da razgovaraju, ne moraju to biti odbornici”, poručio je načelnik Opštine Srebrenica Mladen Grujičić objašnjavajući šta su “alternativna rješenja.

Srpskoj se politici žurilo da usvoji budžet Opštine Srebrenica za 2021. godinu, što su na kraju i uradili bez Bošnjaka. Time se pokazalo da je nastavljena politika ondje gdje je stala prije izbora. Doduše, budžet je usvojen bez amandmana odbornika, uz zaključak da će u roku od 60 dana biti održana sjednica na kojoj će se naći rebalans budžeta. Hoće li na kraju biti postignut dogovor između bošnjačkog i srpskog političkog bloka, sada je teško procijeniti, ali je sigurno da u političkom smislu slijedi nastavak turbulencija.

Sve u svemu, političke prilike u Srebrenici nisu dobre za Bošnjake i činjenica je da su politička dešavanja u proteklom periodu unijela nemir među bošnjačko stanovništvo. U Srebrenici su svi svjesni da će se uskoro morati donijeti konačne odluke o pitanju (ne)učešća u vlasti.

Pored toga, Bošnjaci u Srebrenici i oni koji misle voditi politiku u ovom gradu već su trebali početi da se pripremaju za naredne lokalne izbore. Brzo će 2024. godina.